Druga sjednica Organizacijskog odbora za pripremu znanstvenog skupa o zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi održana je u ponedjeljak, 2. lipnja u Salonu sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.
Održavanje znanstveno – stručnog skupa o djelovanju mons. Prenđe pod nazivom „Ljubiti Crkvu – lik i djelo mons. Ivana Prenđe, zadarskog nadbiskupa (1939. – 2010.)“ je inicijativa zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića. Naime, ‘Ljubiti Crkvu’ je bilo biskupsko geslo mons. Prenđe.
Nadbiskup Zgrablić i osobno je upoznao djelovanje mons. Prenđe, jer je mons. Zgrablić u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru pohađao 3. i 4. razred Klasične gimnazije i u Zadru je maturirao 1980. godine. Upravo na prijedlog mons. Prenđe kao rektora sjemeništa, mladi svećenik Zgrablić, nakon svoga svećeničkog ređenja, zamoljen je doći za službu prefekta u zadarsko sjemenište, što je mons. Zgrablić bio od 1987. do 1990. godine.
Simpozij će se održati u veljači 2026. godine, o 30. godišnjici kako je nadbiskup Prenđa preuzeo stolicu zadarskih nadbiskupa, odnosno postao zadarski nadbiskup ordinarij.
Pod predsjedanjem don Ante Sorića, generalnog vikara Zadarske nadbiskupije, na susretu su razmatrane teme po kojima će iz različitih područja izlagači predstaviti život i djelovanje mons. Prenđe.
Zadarska nadbiskupija puno duguje tom 68. zadarskom nadbiskupu čija je ostavština i danas vidljiva diljem Zadarske nadbiskupije u svim njenim stvarnostima. Stručni prikazi svećenika i vjernika laika na temelju arhiva, dokumenata, zapisa i novinarskog praćenja djelovanja nadbiskupa Prenđe će nakon skupa biti sabrani u Zbornik radova.
Dio tema će biti unaprijed određen pojedincima da ih izlažu, a sudionici skupa mogu biti i osobe koje će se odazvati na javni poziv kojega će putem natječaja objaviti Teološko – katehetski odjel Sveučilišta u Zadru. Tako će na skupu moći sudjelovati i pojedinci koji su poznavali nadbiskupa Prenđu, ako predlože teme koje ne budu unaprijed zadane i određene izlagačima te ih odobri Organizacijski odbor.
Održavanjem toga skupa i znanstvenim prikazom Prenđine svećeničke i biskupske službe, Zadarska nadbiskupija će uzvratiti zahvalnost te izraziti zasluženo poštovanje i primjereno vrednovanje nadbiskupa Prenđe, za njegovu bogatu duhovnu i materijalnu ostavštinu u Zadarskoj nadbiskupiji od koje ta mjesna Crkva i sada živi u svojoj organizacijskoj strukturi, duhovnom djelovanju crkvenih zajednica i pokreta te u dušama brojnih vjernika laika koji imaju iskustvo osobne povezanosti i blizine nadbiskupa Prenđe u svom životu u raznim situacijama i inicijativama.
Naime, osobnost nadbiskupa Prenđe uvelike prati opis: „Bio je čovjek iz naroda“. Mons. Prenđu krasila je velika bliskost narodu u svim dijelovima Nadbiskupije, položajima i službama. Imao je veliki osjećaj za tzv. „malenog, običnog“ čovjeka te je svakodnevno osobno primao ljude na susret i razgovor, bivajući pastir koji je u potpunosti sebe izložio slušanju ljudi i nastojanju da pomogne ili posreduje pomoć u olakšavanju njihovih životnih situacija.
Nadbiskup Prenđa je zaslužni i marljivi pastir Zadarske Crkve čiji je ordinarij bio 14 godina (1996.-2010.), a sveukupno je bio biskup 20 godina (1990.-2010.).
Ivan Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. g. u Zemuniku Gornjem, kao najstarije u obitelji sa sedmero djece. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. po rukama zadarskog nadbiskupa Mate Garkovića. Njegovo svećeničko geslo je ‘Dođi Kraljevstvo tvoje!’. Nadbiskup koadjutor bio je od 29. ožujka 1990. godine. Za biskupa je posvećen 9. lipnja 1990., a nadbiskup ordinarij bio je od 2. veljače 1996. godine. Svečano je ustoličen u tu službu u katedrali sv. Stošije 11. veljače 1996. godine.
Nadbiskup Prenđa bio je duhovni i materijalni obnovitelj Zadarske nadbiskupije pod čijim je vodstvom nakon Domovinskog rata obnovljeno šezdeset crkvenih zdanja. Zadarsku nadbiskupiju preuzeo je u vrlo teškom vremenu poraća kada je veliki dio Nadbiskupije bio porušen, a ljudi raseljeni i osiromašeni.
Mons. Prenđa osobno je išao u inozemstvo prikupljati novčana sredstva kod različitih dobročinitelja vođen mišlju da se prognanicima, „raspršenom stadu vjernika“, po povratku u njihove domove treba pružiti duhovna skrb i obnova okupljanjem u crkvama.
Mons. Prenđa je bio veliki promicatelj djelovanja vjernika laika i crkvenih pokreta i zajednica, iz neposredne blizine i hodeći s njima, osobno prateći njihov rad i pohodeći ih na susretima u župama Nadbiskupije.
To djelo Nove evangelizacije pohvalio je i sv. papa Ivan Pavao II. na Forumu u Zadru, 2003. g. za svog pohoda Zadru. Utemeljio je Urede nadbiskupskog ordinarijata i bio jako angažiran u djelovanju zadarskog, a po službi predsjednika, i Hrvatskog caritasa.
Među prvim je hrvatskim biskupima koji je prepoznao važnost sustavno organiziranog i profesionalnog novinarskog djelovanja medija u Crkvi te je osnovao Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije na blagdan sv. Augustina, 28. kolovoza 2002. g., kada je Ured za medije na službeno organiziranoj razini Ordinarijata imala samo još Đakovačko – osječka nadbiskupija, prije Zadra.
Tekstovi Tiskovnog ureda sabrani i u Vjesnicima Zadarske nadbiskupije po kojima je svakodnevno praćen intenzivan pastoralni rad nadbiskupa Prenđe su veliki arhivski izvor informacija po kojima se može proniknuti u pastoralne, duhovne, odgojiteljske, katehetske poruke, biskupsku osobnost i način djelovanja nadbiskupa Prenđe kojeg je on gradio i podizao u bazi, u osobnim susretima s vjernicima i crkvenim zajednicama na razini župa i dekanata, čega su nadbiskupijski susreti u svom velikom odazivu vjernika bili kruna i potvrda.
Karakteristika nadbiskupijskog Vjesnika u njegovo vrijeme biskupstva bili su Uvodi nadbiskupa Prenđe u kojima je mons. Prenđa uvijek promišljao konkretan, aktualni trenutak i potrebe u Crkvi i društvu. U tim svojim uvodnicima se otvoreno i poticajno, odgajateljski i pastirski, kritički i samokritički, obraćao svećenicima i poticao ih na autentično življenje svećeničkog poziva i odgovornost prema spasenju duša i poslanju Crkve, kao i doprinosu kojeg Crkva treba dati svijetu i društvu.
Svaki uvodnik mons. Prenđe u Vjesniku predstavlja njegov autentični, pastirski odgovor i refleksiju baš toga trenutka i važnih događaja u povijesti i životu Crkve. Kao vrsni komunikator, umio je surađivati i s raznim civilnim ustanovama i organizacijama.
Nadbiskup Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. godine u Zemuniku Gornjem, kao najstarije u obitelji sa sedmero djece, od oca Jure i majke Ike rođ. Zubčić. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zadru. Pohađao je Visoku bogoslovnu školu u Zadru i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1964., a licencijat postigao 1967. godine.
Mons. Prenđa je 24 godine bio odgajatelj i rektor u sjemeništu Zmajević kojega je zvao zjenicom Nadbiskupije. I u toj službi došla je do izražaja njegova pastirska pažnja i zauzetost u praćenju razvoja poziva sjemeništaraca i bogoslova te je i u duhovnim zvanjima obnovio Zadarsku nadbiskupiju.
Mons. Prenđa je osobno pohodio i poznavao obitelji sjemeništaraca od prvih trenutaka kada su izrazili želju za ulaskom u sjemenište, kao i svećenike u župama i na dekanatskim susretima.
U Zadarskoj nadbiskupiji obavljao je službe: od 1964. do 1968. bio je župnik Škabrnje, Nadina i Smilčića. Od 1968. do 1970. bio je duhovnik u sjemeništu Zmajević u Zadru, a od 1970. do 1992. ravnatelj sjemeništa. Od 1968. g. bio je profesor Pastoralke na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru; od 1970. do 1972. kateheta mladih u Zadru, a od 1973. dijecezanski delegat za pastoral svećeničkih zvanja te poslužitelj župa Ervenik, Nunić, Rodaljice, Bruška, Popovići i Medviđa u zadarskom zaleđu.
God. 1983. postaje kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije, a od 1984. voditelj svetih obreda Stolne crkve. Od 1981. do 1990. djeluje i kao dopisnik Glasa Koncila. Od 1970. do 1992. je voditelj Odjela za zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je potpredsjednik HBK od 2000. do 2005. g. Od 1998. do 2004. bio je predsjednik Hrvatskog Caritasa. Bio je i predsjednik Vijeća HBK za kler i član Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica.
Mons. Prenđa je svoju hrabrost i odvažnost pokazao i u javnom društvenom djelovanju, i to u vremenu kada to nije bilo jako ‘popularno’, s obzirom i na bremenite društvene i političke okolnosti. Čvrsto se zauzeo u javnoj podršci obrane nedužnosti generala Ante Gotovine dok je general bio u uzništvu u Haagu.
Mons. Prenđa je svojim moralnim autoritetom zadarskog nadbiskupa dao osobno jamstvo da general Gotovina nije kriv i za njegovo puštanje na slobodu te ga je i pohodio u zatvoru u Haagu. Naime, general Gotovina osobno je bio pozvao mons. Prenđu za vrijeme Domovinskog rata da održi predavanje hrvatskim vojnicima o časnom ponašanju vojnika u ratu.
Mons. Prenđa je bio angažiran i u obnovi statusa Sveučilišta u Zadru i u mnogim znanstvenim i kulturnim inicijativama, među kojima je i vrijedna edicija pet izdanja Monografija o umjetničkoj baštini Zadarske nadbiskupije, jedinstvena u prikazu sakralnog blaga jedne mjesne Crkve u Hrvatskoj. Također, nadbiskup Prenđa ostvario je nabavu novih orgulja iz renomirane njemačke radionice Eisenbarth u katedrali sv. Stošije u Zadru, koje su treće po veličini u Hrvatskoj.
Mons. Prenđa preminuo je iznenada, 25. siječnja 2010. g. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva. U Zagrebu je bio zbog sudjelovanja na zasjedanju HBK i na Teološko-pastoralnom tjednu.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić / Zadarska nadbiskupija
