Povodom Dana neovisnosti Ukrajine, na 11. nedjelju po Duhovima 24. kolovoza 2025., u Grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, vladika Milan Stipić, biskup križevački, služio je arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog s ukrajinskim vjernicima u Zagrebu.
U homiliji, između ostaloga, vladika Milan je rekao: ”Danas nas Božja riječ vodi u srce kršćanske vjere – oprost. U Evanđelju po Mateju koje smo danas čitali na hrvatskom i ukrajinskom jeziku. Gospod nam govori o kraljevstvu nebeskom, uspoređujući ga s kraljem koji je odlučio naplatiti dugove svojih slugu. Krist nam jasno pokazuje koliko smo svi mi dužnici Božjega milosrđa. I koliko je važno da, kad smo sami primili oprost, znamo taj oprost dijeliti drugima. Ne zadržavati mržnju, ne uzvraćati zlom, nego – kao što je Krist oprostio nama – i mi oprostimo jedni drugima. Ne samo sedam puta, nego „sedamdeset puta sedam. Ovo nije lako. Nije bilo lako ni blaženom Miroslavu Bulešiću, istarskom svećeniku koji je u doba komunističkog režima nastavio hrabro ispovijedati vjeru u Krista. Ubili su ga na današnji dan 1947. Godine na brutalan način, u crkvi pred oltarom, jer se nije htio odreći vjere u Isusa Krista. Njegovo srce, iako je znalo tko ga progoni, ostalo je srce svećenika – spremno oprostiti. Naša crkva ga zato slavi kao blaženika I primjer kršćanske vjere i kršćanskog oprosta. Česticu njegovih moćiju čuvamo u katedrali u Križevcima i u našem svetišto pokrova presvete bogorodice u Kričkama u Dalmaciji. On je govorio moja osveta je oprost” rekao je vladika Stipić.
”Jučer, 23. kolovoza, obilježilči smo Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma. I u Hrvatskoj i u Ukrajini, ti su režimi ostavili krvave tragove u obiteljima, u Crkvama , u šumama, logorima i zatvorima. Milijuni nevinih – muškaraca, žena, djece, svećenika i biskupa – ubijeni su samo zato što su vjerovali, mislili drugačije, pripadali drugom narodu ili nisu htjeli šutjeti.U svjetlu Evanđelja,i naše kršćanske vjere ne pozivamo samo na sjećanje. Pozivamo na ono što je najteže – oprost, ali ne zaborav. Praštanje nije slabost. Praštanje ne briše istinu. Praštanje je čin slobodnog i hrabrog srca koje kaže: „Zlo neće imati posljednju riječ.“” – rekao je mons. Stipić.
Govoreći o Ukrajini i stradanju ukrajinskog naroda u ratu, poručio je: ”Danas, 24. kolovoza, Ukrajina slavi Dan neovisnosti. Nažalost, ta sloboda i danas je ugrožena. Vi, dragi ukrajinski vjernici, znate što znači trpjeti. Neki ste morali pobjeći iz domovine, ostaviti sve, doći ovamo, tražeći mir. Crkva je vaš dom. Ovdje smo zajedno – Hrvati i Ukrajinci – kao jedno Tijelo Kristovo.Naša križevačka eparhija i grkokatolička crkva u Hrvatskoj otvorilia je svoja vrata za vas vjernike iz Ukrajine. Postavili smo ovdje svećenika koji za vas služi svake nedjelje liturgiju na ukrajinskom jeziku. Molimo s vama i vapijemo: „Gospode, daruj Ukrajini mir!“ Molimo i za mir u pojasu gaze gdje svakodnevno od bombi i gladi stradavaju mnogi nevini ljudi osobito civili i među njima mnoga djeca. U svijetu punom mržnje, laži, ideologija koje dijele ljude i narode, kršćanin je pozvan biti svjetlo. Svjedočiti ljubav, istinu i mir. Isus nas danas podsjeća – ako želimo da Bog nama oprosti, moramo i mi drugima oprostiti. Ako želimo mir u svijetu, moramo najprije mir nositi u vlastitom srcu. Dragi ukrajinski vjernici, vaš narod prolazi kroz križni put. Ali znajte – niste sami. Vaša vjera, vaša molitva, vaša postojanost – to je svjedočanstvo cijeloj Europi. I kao što je Hrvatska u svojim teškim danima 90-ih molila za slobodu i istinu, tako i mi danas molimo s vama i za vas”, naglasio je vladika Stipić zaključivši: ”Mir koji tražimo za Ukrajinu, za Hrvatsku i za cijeli svijet nije puki prekid djelovanja oružja. To je onaj mir koji izlazi iz srca pomirenog s Bogom. Taj mir rađa se u ispovijedi, u Euharistiji, u oprostu i istini. Bez toga mira – mir među narodima bit će krhak, privremen i površan” naglasio je vladika Milan.
