Križevački vladika Milan Stipić sudjelovao je u utorak 20. i srijedu 21. svibnja na skupu rektora europskih grkokatoličkih sjemeništa i bogoslovija u Beču i na proslavi 250. obljetnice zavoda „Barbareum“ i grkokatoličke crkve sv. Barbare koje je carica Marija Terezija 1725., zajedno s križevačkim vladikom Bazilijem Božičkovićem, ustanovila za izobrazbu klera i vjernika, prenosi IKA.
Skup je okupio pedesetak biskupa, rektora i svećenika, a održao se u Ordinarijatu Bečke nadbiskupije. Vladika Stipić je predvodio završno slavlje, arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog u bečkoj katedrali sv. Stjepana, zajedno s nadbiskupom Košica (Slovačka) vladikom Cyrilom Vasilom, biskupom Oradeje Mare (Rumunjska) vladikom Virgilom Berceom i biskupom Parme (SAD) Ukrajinske grkokatoličke Crkve vladikom Bogdanom Danylom.
Uz njih liturgiju su suslužili brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni iz više europskih zemalja. Liturgija se služila na njemačkom, staroslavenskom, rumunjskom, grčkom, engleskom, hrvatskom, ukrajinskom i slovačkom jeziku.
U homiliji je vladika Stipić istaknuo važnost odgojno-obrazovnih i formacijskih učilišta u Crkvi koja su kroz stoljeća iznjedrila tolike velike biskupe, svećenike i uglednike u svakom naroda. „Primjer je to kako je Crkva uvijek bila i ostala učiteljicom i prosvjetiteljicom naroda jer je odgajala ljude koji su evanđeoskim vrednotama oplemenjivali kulturu naroda u kojem je živjela“ rekao je.
Istaknuo je posebnu zahvalnost što su u tome sudjelovali i križevački biskupi. „Vladika Bazilije Božićković i vladika Jozafat Bastašić bili su jedni od utemeljitelja Zavoda ‘Barbareum’ koji je školovao grkokatolički kler i predvodio u formaciji inteligencije brojnih naroda tadašnje Habsburške monarhije i tako utkao sebe u civilizacijski razvoj srednje i istočne Europe. Zavod sv. Barbare, iz kojeg su kasnije nastala bogoslovna učilišta u Lavovu i drugim zemljama, podizao je najškolovanije ljude toga vremena koji su kršćanskim duhom te kulturnim, znanstvenim i političkim radom unaprijedili svekoliki razvoj Mađara, Hrvata, Ukrajinaca, Slovaka, Rusina, Rumunja i drugih naroda ovog dijela Europe. Možemo reći, osvrćući se na današnji odlomak Evanđelja u kojem Isus umnaža ribu i kruhove kako bi nahranio gladan naroda, da su i oni, umnažajući talente koje im je Bog dao, u svojim narodima i Crkvama umnažali znanje, humanističke i duhovne vrijednosti na sveopću dobrobit čovjeka svoga vremena i prostora, a od njihova truda i zalaganja i mi danas žanjemo obilne duhovne i kulturne plodove“, rekao je vladika Stipić.
Istaknuo je također kako je Crkva i tada i danas povezivala različite narode i kulture te stvarala bratske odnose među njima. „I mi smo danas pozvani kao grkokatoličke Crkve srednje i istočne Europe nastaviti u tom duhu povezivanja ljudi i naroda prema civilizaciji ljubavi i zajedništva, osobito kada se podižu toliki glasovi nesloge, netrpeljivosti pa i huškanja na sukobe i ratove“, rekao je vladika Stipić, pozdravljajući osobito brojne okupljene Ukrajince čija domovina trpi posljedice ratnog nasilja u ovom sadašnjem vremenu. (kta/ika)
