Vjeroučitelji Dubrovačke biskupije na ŽSV o temama Jubileja 2025. – Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija

Vjeroučitelji Dubrovačke biskupije na ŽSV o temama Jubileja 2025. – Dubrovačka biskupija

Županijsko stručno vijeće na krovnu temu „Hodočasnici nade i graditelji mira“ okupilo je vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola s područja Dubrovačke biskupije u samostanu sv. Klare u Dubrovniku u subotu 12. listopada. Nakon molitve, koju su predmolili s. Branka Plenča, vjeroučiteljica u Medicinskoj školi Dubrovnik i predavač na stručnom vijeću dr. sc. Stipe Jurič, dominikanac, uslijedio je pozdravni govor nove voditeljice Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije Tee Muzek Marević. U svom obraćanju voditeljica Kuzek Marević je predstavila nove vjeroučitelje koji su sa službom vjeroučitelja Dubrovačke biskupije započeli s početkom ove školske godine. Zahvalila je svim vjeroučiteljima na njihovom predanom radu. Posebno zahvalu je uputila dosadašnjoj voditeljici Županijskog stručnog vijeća vjeroučitelja Dubrovačke biskupije s. Katarini Mihić, vjeroučiteljici u Klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Dubrovniku, kao i novoj voditeljici Ani Zupčić, vjeroučiteljici u Osnovnoj školi Marina Držića, na prihvaćanju odgovorne službe.

Predavanje na temu „Riječ Božja oživljuje nadu“ održao dr. Jurič, dugogodišnji profesor biblijskih znanosti na teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta sv. Tome Akvinskog – Angelicumu u Rimu.  Budući da je tema stručnog vijeća povezana s nadolazećom jubilarnom godinom, predavač je na početku istaknuo da je papinska bula proglašenja redovitog jubileja godine 2025. objavljena na svetkovinu Uzašašća 9. svibnja 2024. godine. Bula započinje riječima iz poslanice Rimljanima „Nada ne razočarava“. Prema tome, nada je pojam, koji bula posebno naglašava. Na temelju Svetog pisma, naglasio je povezanost triju bogoslovnih kreposti vjere, nade i ljubavi. Nadi uvijek prethodi vjera, a prati je ljubav. Nada se rađa iz ljubavi i temelji se na ljubavi  koja izlazi iz Isusovog srca probodenog na križu. „Stoga su vjera, nada i ljubav tri stupa što nose zgradu kršćanskog života“, istaknuo je Jurič.

Tijekom svog izlaganja predavač Jurič je naglasio da je prema buli glavna poruka ovog jubileja prigoda za oživljavanjem nade u Isusov ponovni dolazak, jer prema nekim statistikama, 40% kršćana ne vjeruje u drugi život. S nadom, koja ima korijen u vjeri, kršćani se mogu usmjeriti prema budućnosti i s nadom radosno iščekivati Isusov dan, njegov povratak. Kršćani često zaborave na svoju budućnost, da Krist treba doći. Zadatak Crkve je neprestano ispunjavati ljudska srca s nadom u iščekivanje ponovnog Isusovog dolaska. Postoje ljudi koji se ne obaziru na budućnost, primijetio je predavač, jer su, ili pesimistično zarobljeni u prošlosti, ili s prevelikim optimizmom žive sadašnjost. Svako pretjerano vezivanje na prošlost i sadašnjost je grijeh protiv nade. Nada nema za cilj odvojiti ljude od svijeta, već ih odvojiti od sadašnjeg stanja svijeta. Nadu ne obaraju sadašnje patnje, koje su neusporedive s budućom slavom. Bula ističe da kršćanska nada ne vara i ne razočarava jer se temelji na sigurnosti da nas nikad nitko i ništa ne može rastaviti od Božje ljubavi. Nada se temelji na vjeri i hrani se ljubavlju te tako omogućava ljudima ići naprijed. Na kraju svog izlaganja profesor Jurič je naglasio važnost sakramentalnog života kako bi čovjek bio nahranjen kršćanskom nadom.

Drugo predavanje na temu „Nada ne razočarava – poticaji za jubilej 2025.“ održala je dr. sc. s. Pia Herman, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Lapad, koja je 2019. godine doktorirala na KBF-u u Zagrebu na temu Augustinovog razumijevanja Boga u ‘polupelagijanskoj raspravi’ i kroz usporedbu s naukom o Bogu njegovih protivnika. Predavačica je kritički pristupila analizi bule, naglasivši da su u njoj zastupljeni kršćanski i humanistički elementi. Budući da je smisao svakog jubileja povratak čovjeka Kristu, njihov neizostavni dio su oprosti. Kršćanski jubileji se temelje na starozavjetnim židovskim jubilejima, gdje su oprosti bili vezani za ovozemaljske stvari, za razliku od kršćanskih gdje su povezani uz transcendentalnu stvarnost. Predavačica Herman je navela da su uvjeti, koji su potrebni za potpuni oprost, sakramentalna ispovijed, euharistijska pričest, molitva na papinu nakanu te isključenje naklonosti svakom grijehu. Skrenula je pozornost i na to da se ovom bulom prvi put u povijesti omogućuje vjernici da dnevno mogu postići i dva oprosta. Drugi se oprost može primijeniti isključivo za pokojne. Uvjet je da se osoba pričesti dva puta dnevno prisustvom i sudjelovanjem na dvije mise. Vezano uz jubileje, bula spominje hodočašća, čiji je smisao omogućiti vjerniku hodočasniku, da u tišini svog srca usmjeri pogled prema Bogu i neprolaznim vrednotama. Stoga, bula određuje da bi svaki dijecezanski biskup trebao u svojoj biskupiji odrediti jednu crkvu kao polazišnu točku iz koje će vjernici imati priliku hodočastiti prema katedrali nakon što se otvori Sveta godina u biskupijama na blagdan Svete obitelji 29. prosinca 2024. godine. Sveta godina po biskupijama bit će zatvorena također na blagdan Svete obitelji 28. prosinca 2025. godine.

Predavačica je naglasila papinu želju da tijekom jubileja svjetlo kršćanske nade dopre kao poruka Božje ljubavi upućene svima, a posebno onima koji žive na marginama društva od kojih bula ističe migrante, zatvorenike, starije osobe, bolesne i siromašne. Bula poziva na važnost mira kao znaka kršćanske nade, a kao znak njezinog gubitka primjerice navodi pad nataliteta, teške životne uvjete u kojima se mladi razvijaju. Najvjerodostojniji svjedoci nade su mučenici. Oni mogu dati život zbog vjere, nade i ljubavi prema Gospodinu jer znaju da smrt njihove živote ne uništava, već preobražava. Kršćanski pristup može postati sjeme nade ne za bolji život ovdje, nego za vječni život. Predavačica je istakla misao bule da istinska nada dovodi do vjere i ljubavi. „Vjera, nada i ljubav jesu polazišne točke svakog kršćanina, ali i ono što ih čeka na cilju“,  naglasila je sestra Herman.

Nakon konstruktivne rasprave uslijedila su praktična predavanja na temu „Mir i pomirenje u ishodima kurikuluma Katoličkog vjeronauka“. Primjere dobre prakse iznijele su Ivana Bešker, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Župa Dubrovačka, i Antonija Kaulić, vjeroučiteljica u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Dubrovnik te u Umjetničkoj školi Luke Sorkočević Dubrovnik. Kroz sva godišta Katoličkog vjeronauka, kolegama su predstavili primjere aktivnosti, koje se mogu koristiti u svrhu ostvarivanja ishoda o miru i pomirenju. S obzirom da se uskoro obilježava 800. godišnjica nastanka „Pjesma brata Sunca“ autora sv. Franje, veliki se broj praktičnih primjera doticao života sv. Franje i njegove redovničke zajednice, franjevaca.

Susret su organizirali Županijsko stručno vijeće vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola i Katehetski ured Dubrovačke biskupije u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje – podružnica Split. Pročelnica Kuzek Marević je tijekom vijeća upoznala vjeroučitelje s obavijestima iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje te je susret zaključila molitvom.

Hrvoje Njavro

Fotografije: Katehetski ured DB

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Poruka predsjednika Hrvatskog Caritasa uz Tjedan solidarnosti [3.-10. 3] – Dubrovačka biskupija

Katoličke vijesti

Katehetska jesenska škola za odgojitelje u vjeri: „Zadivljenost kao načelo odgoja u predškolskim ustanovama“ – Dubrovačka biskupija

Katoličke vijesti

Biskup Glasnović predvodio 52. hodočašće Hrvata Gospi na Birnau – Dubrovačka biskupija

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti