Papa Franjo je naviještao autentično evanđelje, bio je „svjetski župnik“ pastoralni Papa, prvi digitalni Papa – istaknuto je u drugoj posebnoj emisiji HKR-a, posvećenoj preminulom papi Franji, u srijedu 23. travnja na HKR-u, prenosi IKA.
U drugom izdanju emisije „Papa Franjo – apostol milosrđa i nade” na HKR-u o pontifikatu pape Franje govorili su: prof. dr. sc. Daniel Patafta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Suzana Vrhovski Peran s Odsjeka za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara i rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente. Izravno iz Vatikana u emisiju se uključio i dopisnik katoličkih medija Aldo Sinković.
Dopisnik iz Rima Aldo Sinković opisao je trenutnu atmosferu u Vatikanu. Tijelo pape Franje preneseno je iz kapelice Doma svete Marte u Baziliku svetog Petra. Bilo je dirljivo, a unutarnja organizacija odvijala se prema protokolu i oporuci sv. Franje. Novinari su zadovoljni. Nemam dojam da iz tiska vlada nezadovoljstvo i pritužbe, niti ima jezičnih barijera. Preko 10 000 ljudi stoje satima u redu kako da bi Papi odali posljednju počast, izvijestio je.
Prof. Patafta je istaknuo da je papa Franjo bio teolog koji je uz svoje pastoralne inicijative duboko utjecao na teološku misao u Crkvi. Međutim, bio je i osoba koja je donijela velike promjene na mnogim razinama. Papa Franjo pripadao je smjeru koji se zove „teologija naroda“ koja ne ide protiv objavljenih istina i nauka vjere, nego ga pokušava implementirati u stvarnost u kojoj živimo.
„On je osluškivao potrebe naroda, potrebe vjernika, ali išao je i dalje. Osluškivao je globalnu stvarnost. Jer papinska služba je katolička, univerzalna u svom poslanju i ona je referentna točka za svakog katolika. Međutim, od Koncila naovamo, postaje referentna točka i za mnoge koji nisu katolici, nisu čak ni kršćani, a to je jedna od svijetlih točaka u ovom svijetu, institucija koja kad progovori, čuje je cijeli svijet. I mislim da je Papa, kao i njegovi prethodnici, to shvatio, a papa Franjo je pokazao snagu papinske službe koja nadilazi samo katoličku stvarnost, iako je prvenstveno na nju usmjerena, kako bi pokazao da je Crkva koju on predstavlja itekako ima što reći i drugima.“
Papa Franjo je često govorio o „iskustvu Božje ljubavi“. Iskustvo Božje ljubavi vidjelo se u njegovoj pastoralnoj praksi. On polazi od toga da Bog stvara iz ljubavi, da spasi čovjeka, a motiv je uvijek ljubav. To je linija dubokog teološkog promišljanja, ali i konkretna praksa na koju je pozivao i odabirom imena Franjo. Papa Franjo je napravio velike iskorake na tradiciji svojih prethodnika, smatra Patafta. U emisiji je progovorio i o tome kako je on kao teolog doživio Papin pristup ekumenskom dijalogu i odnosima s drugim religijama.
Dr. Suzana Vrhovski Peran s Odsjeka za komunikologiju HKS-a govorila je o komunikaciji pape Franje s medijima i svijetom. Papin odnos prema medijima bio je vrlo otvoren. „Za Franju kažu da je medijski privlačan i kod njega se uvijek mogla izvući neka izjava, rečenica, riječ, nešto što se onda moglo medijski reproducirati. Isticao se i po neverbalnom načinu komunikacije, gestama i ostaje sjećanje na prvu obljetnicu njegova pontifikata kada je bilo jasno da je njegov stil jasan i jednostavan, kod njega je bilo „da“ ili „ne“. Kad su pitali novinare da opišu u jednoj riječi njegov stil, to su bile riječi: autentičnost, jednostavnost, otvorenost, osluškivanje… Odgovarao je izravno, sjetimo se njegovih konferencija i odgovora tijekom letova avionom…“
Papa Franjo je bio poznat po svom jednostavnom jeziku, često i duhovitom. Ono što možemo od njega naučiti je ohrabrivati, slušati, izlaziti u susret i komunicirati, naviještati na svaki mogući način…
Papa je zapravo maknuo fokus s eurocentričnosti. Humor koji je često bio prisutan u medijima, koristio je i na društvenim mrežama, a njegove objave su se prenosile. Međutim, Papa je bio i meta kritika i komentara, ali i lažnih vijesti. Papa je uvijek u žiži javnosti. Ostavio je veliki medijski odjek. Recept za bračni život sažeo je u tri riječi: molim, hvala, oprosti. Isticao je važnost slušanja drugoga i onda kada misli različito. „Papa Franjo govorio je jednostavno i nije se moglo reći ne razumijem ga, moglo se samo reći slažem se ili ne slažem“, rekla je Vrhovski Peran.
Mons. Sente je napomenuo da, iako papa Franjo nikada nije posjetio Hrvatsku, njegova duhovna prisutnost kroz papinske poruke bila je snažna. Znamo i da je ustoličen upravo na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka 2013. godine. Napisao je apostolsko pismo u povodu 150. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. „U tom pismu on za uzor stavlja sv. Josipa. Fokusirao se na čovjeka koji želi biti bliže Kristu, posebno one koji su na rubu, koji su na marginama… Skrenuo je pogled čitavog svijeta na te ljude. Bio je „svjetski župnik“ i operativni Papa kojemu je važno bilo da dođe do konkretnog čovjeka, istaknuo je mons. Sente. Sv. Josip je bio uzor za mnoge očeve, a papa Franjo ga je stavio u središte svoje duhovne poruke za obiteljske zajednice. Koliko je štovao sv. Josipa svjedoči i činjenica da je 2021. u litanije dodao još sedam zaziva sv. Josipu.
Papa Franjo je uvijek pozivao na pomirenje i zajedništvo. „Ključ je primjenjivanje Isusove škole na svakodnevni život u kojem uvijek prepoznaje čovjeka, a osuđuje grijeh. Činjenica je da se broj katolika povećao i puno više ljudi dolazi se ispovijedati. Konkretni učinci su to pape Franje i poruka je slušati Papu i živjeti evanđelje autentično, kako ga je i on živio“, poručio je Sente. Emisiju je uredila i vodila Dalija Mock. (kta/ika)
