Treći županijski stručni skup vjeroučitelja Riječke nadbiskupije i Krčke biskupije
Vjeroučitelji Riječke nadbiskupije i Krčke biskupije okupili su se u velikoj dvorani Ordinarijata u Rijeci na trećem Županijskom stručnom skupu osnovnih i srednjih škola pod organizacijom voditeljica stručnih vijeća, vjeroučiteljica Kristine Zubalj i Tomislave Milušić.
Susret je započeo molitvenim početkom u vidu skladbe „Reci, Marijo“ koju su zajedno izvodile vjeroučiteljice Natalija Brusić- Botić i Maja Barbarić. Uslijedila je pozdravna riječ predstojnice domaćinskog Katehetskog ureda Ksenije Rukavina- Kovačević koja je iskazala iskrenu dobrodošlicu sudionicima i izrazila zadovoljstvo prisutnošću predavača i nazočnih vjeroučitelja. Posebnu je zahvalnosti izrazila zbog nazočnosti Josipa Balobana, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, Valentine Mandarić, predstojnice Katehetskog ureda Zagrebačke nadbiskupije i Zvonimira Seršića, predstojnika Katehetskog ureda Krčke biskupije. Pozdravnu riječ nije uputila samo u svoje ime, već i u ime riječkog nadbiskupa i metropolita Mate Uzinića.
Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, Josip Baloban započeo je predstavljanje knjige „Socijalni nauk Crkve u školi i župi“ govorom o važnosti koje socijalni nauk Crkve zauzima u životima ljudi, a posebno vjeroučitelja i onima kome su oni povjereni, djeci i mladima. „Ova knjiga rezultat je projekta Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Autori su različiti, uglavnom suradnici centra. Sama knjiga je ujedno i građa za Vjeronaučnu olimpijadu, pripremljena za vjeronaučnu godinu 2023./ 2024. „Tiskali smo dovoljan broj primjeraka da se knjiga može podijeliti vjeroučiteljima i na župe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, pa stoga zahvaljujemo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Knjiga je već predstavljana na Katehetskoj zimskoj školi, na Katehetskog proljetnoj školi u Osijeku, i zahvaljujući s. Valentini Mandarić na tri stručna skupa Zagrebačke metropolije. Planiramo predstaviti knjigu na Katehetskoj ljetnoj školi u Splitu, a i u Sarajevu.“
Knjiga nije samo namijenjena vjeroučiteljima, učenicima i pastoralnim djelatnicima, već svima koji se žele bolje upoznati sa socijalnim naukom Crkve.
Baloban je tu tvrdnju potkrijepio i riječima pape Ivana Pavla II. iz enciklike „Centesimus Annus“, kako socijalni nauk Crkve „sam po sebi posjeduje vrijednost instrumenta evangelizacije. Socijalni nauk Crkve sposoban je odgovoriti na izazove modernoga doba kojeg karakterizira nepovjerenje prema ideologijama. Na tom tragu je i novi Rimski biskup, Robert Francis Prevost, novoizabrani papa Lav XIV., uzevši ime nasljedujući papu Lava XIII. Svoje ime je povezao s važnošću socijalnog nauka Crkve, ‘želeći ići putem koji je Crkva desetljećima slijedila, te i danas želi ponuditi’.“
Predstavljanje knjige se nastavilo riječima Valentine Mandarić, koja je istaknula važnost 3. poglavlja knjige za naše doba. Podijelivši tematiku na četiri dijela, govorila je o brizi za zajednički dom, miru, politici i odgojnom savezništvu. U prvom dijelu napomenula je važnost brige za zajednički dom u vidu „ekološke duhovnosti i ravnoteže narušene prvim grijehom“, kao što stoji i u enciklici pape Franje „Laudato Si“. „Kroz vjeronaučnu nastavu pozvani smo odgajati za ekološku odgovornost, stvarajući tako kod djece navike i kroz interdisciplinarnost prednjačiti u zaštiti okoliša.“ Što se teme mira tiče, s. Valentina je izdvojila kako „rat i mir nastaju u srcima, te kako učenike treba odgajati da budu graditelji mira.“ Oko teme politike, istaknula je da je politika „unutarnja izgradnja, služenje i zalaganje za opće dobro.“ Za odgojno je savezništvo, pak, istaknula važnost sredine te da su „župa, obitelj i škola mjesta gdje se uče temeljne vrijednosti. Sadržaj vjere mora biti sadržaj koji dotiče srce i potiče na djelovanje.“
Drugi predstavljač knjige, Leonnel Radinski, doktor sociologije, izdvojio je kako knjiga pored pregleda socijalnog nauka Crkve, nudi i pregled pontifikata svakog pape i njegovih enciklika. Istaknuo je kako „socijalni nauk Crkve nudi rješenja i rasvjetljava društvene probleme“, podsjetivši na „supsidijarnost koju je 1992. godine preuzela Europska Unija kao svoje načelo. Knjiga nudi i sažet prikaz socijalnog nauka u Hrvatskoj te opis djelovanja ključnih figura socijalnog nauka, poput blaženog kardinala Alojzija Stepinca.“ Zaključivši predstavljanje prikazom aktivnosti Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, od svog otvorenja 5. ožujka 1998. godine, dr. Radinski je rekao kako knjiga „daje odgovore o solidarnom i odgovornom razvoju.“
Nakon predstavljanja knjige „Socijalni nauk Crkve u školi i župi“, vjeroučitelji su mogli preuzeti svoj primjerak knjige, te ostalih izdanja Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, poput naslova „Socijalna budućnost Crkve“, „Hrvatski identitet u Europskoj Uniji“, obje uredio Stjepan Baloban, te knjigu „Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve- deseta obljetnica djelovanja (1998.-2008.)“. Vjeroučitelji su preuzeli i zahvalnice s Vjeronaučne olimpijade 2025. godine.
Drugi dio županijskog stručnog skupa vjeroučitelja donio je sa sobom i neke primjere dobre prakse. Prvi su svoje primjere dobre prakse u nastavi vjeronauka s ostalima podijelili vjeroučitelji Beti Šuperina i Damjan Poljančić u predavanju naslova „Mir vama- poslanje Crkve“. Oni su kroz uzraste kojima su smatrali prikladnima, za učenike 4. i 5. razreda osnovne škole, obradili temu iz socijalnog nauka Crkve, mir. Izradili su prikladne pojmovne kartice koje su učenici povezivali s odgovarajućim ključnim pojmovima kako bi učenicima približili mir kakav naviješta Crkva, odnosno Isus Krist. Učenici su pojmovne kartice razvrstavali i izrađivali praktične radove potaknute osnovnom temom, poput poruka mira za ostale učenike u školi ili izrade „mosta mira“ koji se mogao razgledati u učionici.
Za učenike srednjih škola, primjere dobre prakse u nastavi vjeronauka je sa sudionicima podijelila vjeroučiteljica Andreja Jakubin u temi „Čovjek- slika Božja, umjetnost u svjetlu socijalnog nauka Crkve“. „Umjetnost je u cjelokupnom našem crkvenom životu prilično marginalizirana, a ima svoju veliku evangelizacijsku moć.“ Svoje je predavanje podijelila na četiri područja: umjetnost kao susret Boga i čovjeka, socijalni nauk Crkve o umjetničkom stvaranju, dok treći dio izvodi u samoj nastavi, a radi se prikazu svoda Sikstinske kapele i stvaranju čovjeka, prenoseći crkveni nauk kroz umjetnost. Posljednji dio je bio posvećen prikazu radnog zadatka učenika. „U Bibliji govor o umjetnosti nije apstraktan pojam. Bog sve što stvara, stvara dobrim i lijepim. U zajedničkom djelovanju Bog se i čovjek susreću, aktivno ili kontemplativno. Jedna od tih kategorija je svakako umjetnost.“, istaknula je vjeroučiteljica Andreja Jakubin. Podsjetila je i na ono što socijalni nauk Crkve govori o umjetničkom stvaralaštvu: „Sve nas slike u kršćanstvu uvode u spasenjsku prošlosti i prikazuju kako se ta stvarnost događa nad nama i u nama. Temeljna istina je da čovjek, stvoren na sliku Božju posjeduje neotuđivo dostojanstvo. Ono ne proizlazi iz toga što čovjek ima i čini, nego što on jest. Zato je umjetničko stvaralaštvo čin duhovne naravi.“
Nakon ciklusa predavanja uslijedili su zaključci skupa i molitveni završetak za koji se pobrinuo Zvonimir Seršić, predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije.
Eva Marković
Objavljeno: 26. svibnja 2025.
