Osoblje CNA, 26. rujna 2024. / 16:55
Kardinal Pietro Parolin, vatikanski državni tajnik, rekao je u nedavnom intervjuu da papa Franjo želi da Europa ponovno otkrije svoja temeljna načela kako bi pristupila problemima – uključujući prijeteći “demografska zima” uzrokovane niskom stopom nataliteta – s “duhom solidarnosti koji gleda u budućnost”.
U razgovoru za vatikanske medije dan uoči pape Franje polazak na izlet u Luksemburg i Belgiju, Parolin je rekao da bez kreposti nade i dubokog uvjerenja u Božju pomoć u našim životima, “svaka poteškoća, iako stvarna, izgledat će uvećana, a sebični porivi imat će veću slobodu da se nametnu.” Rekao je da Katolička crkva i državni akteri imaju odgovornost podržati obitelji i dopustiti im da se velikodušno daju.
“Vjerujem da je za suzbijanje dramatičnog pada nataliteta nužan i hitan niz akcija različitih aktera. Crkva, države i posredničke organizacije trebale bi postati svjesne važnosti — usudio bih se reći ‘vitalne’ važnosti — ovog pitanja i intervenirati nizom mjera koje bi trebale biti dobro koordinirane, ako je moguće”, rekao je Parolin.
Mora se paziti da se „pažljivo [listen] obiteljima da prepoznaju njihove stvarne potrebe i pruže im pomoć, utječući na konkretnost njihova života kako bi se uklonile razne prepreke velikodušnom prihvaćanju novog života“, rekao je kardinal.
Globalna plodnost pada desetljećima, a problem je često najakutniji u industrijaliziranim zemljama s višim životnim standardom, čak i dok stope plodnosti u mnogim zemljama u razvoju s ograničenim resursima, osobito u podsaharskoj Africi, nastavljaju rasti. Mnoge od najrazvijenijih zemalja svijeta daleko su ispod “stope zamjene” plodnosti – općenito oko 2,1 rođenja po ženi tijekom života – potrebne za održavanje stabilnosti stanovništva, prema podatke koje je prikupila Svjetska banka.
Ovo nije prvi put da se Parolin pozabavio mogućnošću “demografske zime” — dramatičnog i vrlo posljedičnog smanjenja stanovništva uzrokovanog niske stope nataliteta. On je tako i učinio 2021. u govoru u Francuskoj gdje je na sličan način poticao kontinent da ponovno otkrije svoje kršćanske korijene.
Sam papa Franjo je u prošlosti nizak broj rođenih opisao kao “brojku koja otkriva veliku zabrinutost za sutra”. Kritizirao je ono što opisuje kao “društvenu klimu u kojoj se osnivanje obitelji pretvorilo u golemi napor, umjesto da bude zajednička vrijednost koju svi prepoznaju i podržavaju”.
Franjo je 2022. također opisao smanjenje stope plodnosti kao “krizni društveni slučaj”, tvrdeći da, iako kriza “nije odmah vidljiva, kao drugi problemi koji okupiraju vijesti”, ona je ipak “vrlo hitna” utoliko što niske stope nataliteta “osiromašuju svačija budućnost.”
‘Europa jako treba ponovno otkriti svoje korijene’
Parolin je u svojim ovotjednim primjedbama ustvrdio da su ljudi u Europi uglavnom zaboravili “ogromne nesreće iz prošlosti,” posebno 30 godina prije kraja Drugog svjetskog rata, te su izloženi riziku “ponovnog pada u tragične pogreške” tih vremena.”
“Dok su 1945. europski narodi bili tjerani prema budućnosti koja se samo mogla zamisliti kao bolja od prošlosti, danas se čini da na budućnost gledaju kao na potpuno nepoznato vrijeme ili još gore od nedavne prošlosti. Ovakav način razmišljanja utječe na samu sposobnost prihvaćanja života i širi klimu rezignacije u kojoj nema nade”, rekao je Parolin, misleći na duhove “populizma, polarizacije i straha” koji su u porastu u Europi.
„Crkva, ‘iskusna u ljudskosti’, pa stoga i Sveti Otac koriste jezik odgovornosti, umjerenosti i upozoravanja na rizike koji mogu zadesiti ako se krene opasnim putovima, osuđujući najopasnije pogreške. Iz tog razloga takav jezik nije podložan jednostavnom pojednostavljivanju i ne predstavlja uvijek neposredna rješenja”, nastavio je kardinal.
„Međutim, riječi Svetog Oca potječu iz Evanđelja i uvijek su riječi mudrosti. Oni su realni, kao što je realno Evanđelje koje ne obećava raj bez križa.”
Kršćanstvo, a posebice katoličanstvo, oblikovalo je povijest Europe u svojim “katedralama, sveučilištima, umjetnosti, razvoju njezinih institucija i tisućama drugih aspekata”, rekao je Parolin. Odluka da se isključi bilo kakvo spominjanje Boga u sadašnjem europskom ustavu vodi, rekao je, do “pogoršanja određene zbrke koja ne pomaže u izgradnji europskog projekta”.
“Uistinu, kako bi pronašla snagu za novi skok koji omogućuje postizanje novih i važnih ciljeva, prevladavanje uvijek ponovnog sebičnosti, Europa uvelike treba ponovno otkriti svoje korijene. Ako namjerava biti glas koji se čuje i autoritativan u današnjem svijetu i ako želi prevladati iscrpljujuće slijepe ulice, mora ponovno otkriti veličinu vrijednosti koje su je inspirirale, vrijednosti dobro poznate utemeljiteljima moderne Europe”, rekao je Parolin. .
Papa Franjo će tijekom svog tekućeg putovanja pozdraviti kraljevske čelnike, premijere, profesore i studente te katolike u dvjema malim povijesno kršćanskim zemljama Luksemburgu i Belgiji, koje obje doživljavaju nagli pad vjerske privrženosti usred širenja sekularizacije.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Nakon današnjih događaja u Luksemburgu, Papino četverodnevno putovanje nastavit će se u Belgiji, gdje će posjetiti tri grada kako bi obilježio 600. obljetnicu katoličkih sveučilišta u Leuvenu i Louvain-la-Neuveu prije povratka u Rim 29. rujna.
Parolin, koji je Svetog Oca opisao kao “hodočasnika nade”, rekao je kako se nada da će Papin posjet “pružiti priliku za duboko razmišljanje o Europi i načinu na koji Crkva danas postoji u Europi”.
“Nadam se da će to biti trenutak u kojem će vjernici i nevjernici imati priliku poslušati riječi nasljednika svetoga Petra i usporediti svoj način postojanja i djelovanja u svijetu s pozivom koji dolazi iz Evanđelja”, zaključio je.
Jonah McKeown je pisac i producent podcasta za Catholic News Agency. Magistrirao je na Fakultetu novinarstva Sveučilišta Missouri i radio je kao pisac, producent za javni radio i kao snimatelj. Nalazi se u St. Louisu.
