Vijesti iz Rima, 19. rujna 2024. / 09:23
U dugo iščekivanom izvješću o navodnim desetljećima dugim ukazanjima Blažene Djevice Marije u Međugorju, Vatikanski doktrinarni ured u četvrtak je podržao razboritu pobožnost prema Mariji na popularnom hodočasničkom mjestu u Bosni i Hercegovini, no uskratio je bilo kakvu izjavu o tome jesu li navodne vizije nadnaravne u podrijetlo.
19. rujna bilješka Dikasterija za nauk vjere (DDF), potpisan od strane prefekta kardinala Víctora Manuela Fernándeza i odobren od strane pape Franje na audijenciji 28. kolovoza, daje “nihil opstat” duhovnom iskustvu u Međugorju. Mjerodavna prosudba znači da hodočasnici mogu nastaviti posjećivati i moliti se na mjestu, kao što je učinilo oko 40 milijuna ljudi iz cijelog svijeta otkako su ukazanja navodno počela prije 43 godine.
Šestero djece, koja su sada u srednjim godinama, prvo je izvijestilo da je doživjelo vizije Blažene Majke, izvorno na vrhu brda u blizini ruralnog sela Međugorje, 24. lipnja 1981. Vatikansko izvješće navodi da je udaljeno mjesto, nekadašnji dio Jugoslavije, sada se naširoko “shvaća kao prostor velikog mira, sabranosti i pobožnosti koja je iskrena, duboka i lako se dijeli.”
Iako ne nudi konačan sud o nadnaravnoj autentičnosti navodnih ukazanja, vatikansko izvješće ističe obilne dobre plodove koji su došli iz Međugorja.
“Pozitivni plodovi su najočitiji u promicanju zdravog prakticiranja života vjere, u skladu s tradicijom Crkve”, stoji u izvješću.
Ističe se na „obilna obraćenja, česti povratak sakramentima (osobito euharistiji i pomirenju), mnoga zvanja u svećeničkom, redovničkom i bračnom životu, produbljivanje života vjere, intenzivniju praksu molitve, mnoga pomirenja. između supružnika, te obnova braka i obiteljskog života.”
“Treba napomenuti”, naglašava izvješće, “da se takva iskustva događaju prije svega u kontekstu hodočašća na mjesta povezana s izvornim događajima, a ne na sastancima s ‘vizionarima’ koji su bili prisutni na navodnim ukazanjima.”
Fernández je izvješće predstavio na dvosatnoj tiskovnoj konferenciji u Tiskovnom uredu Svete Stolice 19. rujna.
Prelat je citirao izjavu kardinala Josepha Ratzingera iz 1985. godine koja naglašava odvajanje pitanja nadnaravnog podrijetla od duhovnih plodova.
Fernández je istaknuo da je Ratzinger rekao, iako moderno kritičko razmišljanje može dovesti u pitanje neke aspekte, “to ne umanjuje činjenicu da su ta hodočašća bila plodna, korisna, važna za život kršćanskog naroda.”
O tom stajalištu, dodao je, papa Franjo je rekao da ne postoji “čarobni štapić” kojim bi se utvrdila autentičnost fenomena, ali “duhovna pastoralna činjenica ne može se poreći”.
Duhovnost poruka
Značajan dio dokumenta je sažetak središnjih točaka i duhovnosti brojnih navodnih poruka koje su primili navodni vidioci, identificirajući “Kraljicu mira” kao “najizvorniji naslov u navodnim porukama”, iako se Marija najčešće odnosi na sebe kao “majku”.
Prevladavajuće teme tih priopćenja – za koje Vatikan naglašava da ih treba nazivati ”navodnim porukama” – su pozivi na obraćenje, mir, pomirenje i povratak sakramentima, zajedno s “konstantnim pozivom na napuštanje svjetovnog načina života i pretjeranog vezanost za svjetovna dobra.”
“Jedna od prevladavajućih karakteristika duhovnosti koja proizlazi iz poruka je pouzdanje u Boga kroz potpuno povjerenje u Mariju, kako bi postale oruđe mira u svijetu”, stoji u vatikanskom dokumentu.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Bilješka citira neke od poruka kako bi ilustrirala da u poslanicama, “Naša Gospa ne stavlja sebe u središte, već pokazuje da je potpuno usmjerena prema našem jedinstvu s Bogom.”
Duhovnost poruka također je zajedništvo s papom i cijelom Crkvom, navodi se, a duhovnost Međugorja općenito je “radosna, slavljenička i uključuje poziv na življenje radosti nasljedovanja Krista”.
Tijekom konferencije za novinare u četvrtak, Fernández je citirao nekoliko navodnih poruka za koje je smatrao da su poučne.
“Većina poruka ima prekrasan sadržaj koji vjernike može potaknuti na obraćenje, na rast u susretu s Kristom, na mirotvorce u svijetu”, rekao je.
‘Obmanjujuće poruke’
Izvješće također primjećuje da su, kao i u drugim duhovnim iskustvima i navodnim nadnaravnim fenomenima, “pozitivni i poučni elementi pomiješani s drugim elementima koje treba zanemariti”, dodajući: “Ali ova činjenica ne bi trebala navesti nekoga da prezire bogatstvo i dobrobit međugorski prijedlog u cjelini.”
Izvješće skreće pozornost na brojne Marijine “zavaravajuće poruke”, osobito kada kori ili prijeti, ili kada snažno inzistira na slušanju njezinih poruka: “To riskira stvaranje ovisnosti i prevelikih očekivanja od strane vjernika. , što bi u konačnici moglo zamagliti središnju važnost objavljene riječi.”
U bilješci se kaže da ovo postaje “još problematičnije” kada poruke daju naredbe o određenim datumima, mjestima i praktičnim odlukama “za koje nije vjerojatno da su nadnaravnog podrijetla”.
“Iako su poruke ove vrste rijetke u Međugorju, možemo pronaći neke od njih koje su objašnjene isključivo osobnim željama navodnih vidioca”, stoji u bilješci. “Razumno je da vjernici, koristeći razboritost i zdrav razum, ne uzimaju ove detalje za ozbiljno niti se na njih obaziru.”
Dikasterij je također rekao da “te poruke koje Gospi pripisuju izraze ‘moj plan’ ili ‘moj projekt’ također pokazuju određeni problematični aspekt,” i ti bi izrazi “mogli stvoriti neku zabunu” jer “u stvarnosti, sve što Marija postigne uvijek je u službi Gospodinova plana i njegova božanskog plana spasenja.”
Još jedan izraz koji zahtijeva posebnu pozornost je “moguća zlouporaba riječi ‘posrednica’ u odnosu na Mariju” u porukama.
Kada poruke kažu “Ja sam posrednica između tebe i Boga” (17. srpnja 1986.) i “Želim biti poveznica između tebe i Nebeskog Oca, tvoja posrednica” (18. ožujka 2012.), one “ne uspijevaju adekvatno izraziti činjenica da je, kako je objasnio sveti Ivan Pavao II., Marijina posrednička suradnja ‘podređena’ Kristovom posredovanju”, objašnjava se u bilješci.
DDF je priopćio da će nadbiskup Aldo Cavalli, posebni apostolski vizitator župne zajednice Međugorje, nastaviti s dužnostima koje su mu već povjerene i bit će odgovoran za autorizaciju objave svih budućih poruka.
Dikasterij je savjetovao ljudima koji bi mogli posjetiti Međugorje da ne hodočaste radi susreta s navodnim vidiocima, već radi susreta s Marijom, Kraljicom mira i njezinim sinom Isusom Kristom, kroz sudjelovanje u sakramentima.
Neke od navodnih Marijinih poruka koje je Vatikan smatrao problematičnim bile su one koje sadrže eksplicitne i opetovane poticaje župljanima lokalne crkve svetog Jakova, priopćio je Vatikan.
Te su poruke “razumljiv izraz intenzivne ljubavi navodnih vidioca prema njihovoj župnoj zajednici”, stoji u bilješci. „No, Gospine poruke ne mogu zamijeniti redovnu ulogu župnika, pastoralnog vijeća i sinodalnog rada zajednice oko odluka koje su predmet zajedničkog razlučivanja, kroz koje župa sazrijeva u razboritosti, bratskom slušanju, poštovanju drugi i dijalog.”
‘Nihil opstat’
U skladu s novim normama o razlučivanju “navodnih nadnaravnih pojava”, mjesni biskup mora se konzultirati i dobiti konačno odobrenje od Vatikana nakon što istraži i prosudi navodna ukazanja i povezane pobožnosti.
Prema normama od 17. svibnja, presuda “nihil obstat” znači: “Bez izražavanja bilo kakve sigurnosti o nadnaravnoj autentičnosti samog fenomena, mnogi znakovi djelovanja Duha Svetoga priznaju se ‘usred’ određenog duhovnog iskustva. , a nikakvi aspekti koji su posebno kritični ili rizični nisu otkriveni, barem do sada.”
U svojoj bilješci od 19. rujna, DDF je objasnio da su „kroz ‘nihil obstat’ o duhovnom događaju, vjernici ‘ovlašteni da mu se priklone na razborit način’ (Norme, čl. 22, §1; usp. Benedikt XVI., Verbum Domini, par.
“Iako ovo ne implicira deklaraciju o nadnaravnom karakteru dotičnog fenomena (usp. Norme, čl. 22, §2) – i podsjećajući da vjernici nisu obvezni vjerovati u to – nihil obstat ukazuje da vjernici ovim duhovnim prijedlogom mogu primiti pozitivno ohrabrenje za svoj kršćanski život i dopuštaju javna djela pobožnosti”, nastavio je dikasterij.
“Takva je odluka moguća”, rečeno je, “ukoliko su usred duhovnog iskustva primijećeni mnogi pozitivni plodovi, dok se negativni i opasni učinci nisu proširili među Božjim narodom.”
Hannah Brockhaus je viša dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Odrasla je u Omahi, Nebraska, a diplomirala je engleski na Državnom sveučilištu Truman u Missouriju.
