Vatikan, 5. ožujka 2024. / 12.15 sati
Francuska je u ponedjeljak postala prva zemlja u svijetu koja je pravo na pobačaj uvrstila u svoj temeljni zakon, što je potez kojem su se oštro protivili francuski biskupi i Vatikan.
“Papinska akademija za život ponavlja da upravo u eri univerzalnih ljudskih prava ne može postojati ‘pravo’ oduzimanja ljudskog života,” napisala je akademija u izjavi od 4. ožujka izjava objavila je Biskupska konferencija Francuske nakon povijesnog glasovanja.
Papinska akademija za život (PAV) pozvala je „sve vlade i sve vjerske tradicije da daju sve od sebe kako bi u ovoj fazi povijesti zaštita života postala apsolutni prioritet, s konkretnim koracima u korist mira i društva. pravde, s učinkovitim mjerama za univerzalni pristup resursima, obrazovanju i zdravstvu.”
Napominjući da je “zaštita ljudskog života prvi cilj čovječanstva”, Vatikanska akademija je priznala bezbroj socioekonomskih i osobnih poteškoća s kojima se neke obitelji i žene suočavaju. Ove “životne situacije i teške i dramatične kontekste našeg vremena” moraju rješavati vlade i civilno društvo, ali na način koji je “u službi ljudske osobe i bratstva” i štiti “najslabije i najranjivije”, Izjava PAV-a se nastavlja.
Uoči glasovanja u ponedjeljak, biskup Versaillesa, Luc Crepy, pridružio se Biskupskoj konferenciji Francuske u izražavajući njegovu “tugu” i “duboko protivljenje ovakvom razvoju događaja”.
Francuski prelat ponovio je poziv na poštivanje života “od njegova začeća do njegove prirodne smrti”, koji bi, dodao je, “trebao biti prepoznat kao dio zajedničkog temelja na kojem se temelji naše društvo”.
“Želim potaknuti parlamentarce okupljene u Versaillesu… da se odupru bilo kakvom medijskom ili političkom pritisku, da glasuju savjesno i ozbiljno te da pokažu hrabrost kao što su neki — kojima zahvaljujem — već učinili”, nastavio je biskup u svojoj izjavi od 2. ožujka .
Francuska ima dvodomno zakonodavno tijelo koje se sastoji od donjeg doma, Nacionalne skupštine, i gornjeg doma, Senata. U siječnju Narodna skupština glasovao uvesti ustavni amandman o “slobodi žena da pribjegnu pobačaju, koja je zajamčena. ” Senat je glasao za sličnu mjeru 1. ožujka.
U ponedjeljak, 4. ožujka, Sabor je na zajedničkoj sjednici usvojio prijedlog zakona 780-72, što je popraćeno dugim pljeskom.
Kasnije te večeri Eiffelov toranj bio je osvijetljen riječima “moje tijelo, moj izbor” dok su likujući promatrači slavili, prizor koji se ponavljao u cijeloj zemlji.
Amandman je bio zagovarao predsjednik Emmanuel Macron 2023. i odražavao je širi konsenzus u francuskoj javnosti.
Prema a anketa koju je proveo YouGov krajem veljače, 66% Francuza podržalo je ustavni amandman za zaštitu pobačaja, s najvećom kohortom potpore koja dolazi od onih između 18 i 34 godine (76%) i žena (71%).
Dok su neki sugerirali da je Macronova podrška amandmanu bila motivirana političkim razlozima, drugi su izrazili da je glasovanje prošlo zbog zajedničkog osjećaja “panike” Francuskinja, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda SAD-a iz lipnja 2022. da ukine Roe v. Wade kao primjer.
“Uvezli smo raspravu koja nije francuska budući da su Sjedinjene Države prve to uklonile iz zakona ukidanjem Roe protiv Wadea… Postojao je učinak panike od feminističkih pokreta, koji su to željeli uklesati u mramor ustava ,” rekao je Pascale Moriniere, predsjednica Udruge katoličkih obitelji.
Mathilde Panot, čelnica ljevičarske političke stranke Unbowed France i glavna snaga koja stoji iza prijedloga zakona, dijeli to mišljenje u izjava za Politico.
“Nemoguće je reći hoće li pravo na pobačaj u budućnosti doći u pitanje u Francuskoj”, rekla je. “Važno je iskoristiti kada imamo javnost na svojoj strani.”
Francuska je dekriminalizirala pobačaj 1975., a 2022. granica gestacijskog stadija za pobačaj produžena je na 14 tjedana trudnoće.
Papa Franjo je dugo bio glasni protivnik pobačaja, nazivajući to “ubojstvo” i govoreći da je to jednako “unajmljivanju ubojice”. U pismu PAV-a od 4. ožujka, tijelo je citiralo papine riječi s opće audijencije 25. ožujka 2020., napominjući: „Obrana života nije ideologija; to je stvarnost, ljudska stvarnost koja uključuje sve kršćane, upravo zato što su kršćani i zato što su ljudi.”
Dok je Francuska već dugo imala epitet “starije kćeri Crkve”, vjera je bila u naglom padu tijekom proteklih desetljeća.
Prema a anketa prema Nacionalnom institutu za statistiku i ekonomske studije Francuske, samo 29% Francuza u dobi od 18 do 59 godina identificiralo se kao katolici, dok među vjernicima procjenjuje se da 8% redovito pohađa misu.