Vijesti iz Rima, 13. ožujka 2024. / 15:00
Vatikan je ovog tjedna sponzorirao dijalog u Tajvanu dok se Katolička crkva priprema objaviti službene smjernice za angažman u konfucijanizmu, jednoj od najutjecajnijih religijskih filozofija u povijesti Kine.
Otac Paulin Kubuya, podtajnik vatikanskog dikasterija za međureligijski dijalog, otputovao je u New Taipei City na susret na Katoličkom sveučilištu Fu Jen. Rekao je za CNA u intervjuu 12. ožujka po povratku u Rim da bi smjernice mogle pomoći katolicima u istočnoj Aziji da se snađu u životu vjere usred svojih kulturnih tradicija.
Kubuya je iz Demokratske Republike Kongo i tečno govori kineski nakon što je služio kao ksaverski misionar na Tajvanu. Dok je bio misionar, vidio je kako se preobraćenici na katoličanstvo bore što učiniti s tradicijama i ritualima s kojima su odrasli, poput štovanja predaka.
“Konfucijanizam je do 19. stoljeća davao kineski, korejski, japanski [societies] sa smjernicama o tome kako se ponašati,” objasnio je svećenik, dodajući da “Konfucijevi analekti” još uvijek informiraju o osnovnoj formaciji i obrazovanju u Tajvanu.
“Za azijske kršćane… ovaj dijalog, ove smjernice bit će od pomoći, jer će im omogućiti da razgovaraju sami sa sobom”, rekao je.
Vatikan izrađuje smjernice s ciljem pružanja dragocjenog izvora za pojedince, organizacije i zajednice unutar i izvan Katoličke crkve koji se žele uključiti u dijalog sa sljedbenicima konfucijanizma, navodi dikasterij.
Radionica u Tajvanu plod je više od dvije godine priprema. Vatikanski ured za međureligijski dijalog pozvao je stručnjake za konfucijanizam iz cijelog svijeta da podijele svoje uvide u nizu online sastanaka koji su doveli do osobnog sastanka u Tajvanu.
Potrebno je više rada i proučavanja, kaže Kubuya, koji očekuje da će smjernice biti finalizirane i objavljene sljedeće godine.
“Nadajmo se da će uključivanjem konfucijanizma u dijalog … kršćanin koji dolazi iz Azije i koji dolazi iz te sredine, znati položaj Crkve, znati će kako može spojiti svoju kulturnu tradiciju i vjeru koju je primio i živite u miru s tim,” rekao je Kubuya.
Sadašnji dijalog Vatikana s konfucijanizmom temelji se na radu pionira katoličkih misionara u Aziji u prošlim stoljećima, kao Časni Matteo Ricciisusovac iz 17. stoljeća poznat po uvođenju kršćanstva u kinesku carsku dinastiju Ming.
Ricci je u konfucijanizmu vidio “visoku kulturu” i angažirao se s književnicima u srcu carskog grada Pekinga.
Kasniji misionari u Kini zamjerili su konfucijanskoj praksi, osobito u onome što su smatrali obožavanjem predaka, što je dovelo do Kontroverza o kineskim obredimaobjasnio je Kubuya, koji je autor knjige “Značenje i kontroverze unutar kineske religije predaka”.
Vatikan je intervenirao u to pitanje u brojnim prilikama u 17. i 18. stoljeću s Klementom XI i Benediktom XIV koji su zabranili kineske obrede. Dva stoljeća kasnije, Pio XII izdao je dekret 1939. kojim je kineskim katolicima dopušteno pridržavanje obreda predaka.
“U Tajvanu je katolička zajednica malena. To je manjinska zajednica, ali ja uvijek kažem da ih je malo, ali su vrlo zreli jer su odlučni i njihov kršćanski identitet je vrlo jak”, rekao je Kubuya.
Afrički svećenici svjedoče Evanđelje u Aziji
Kao ksaverski svećenik misionar, Kubuya je svjestan da je dio nastavka misionarske ostavštine Crkve u Aziji.
Ksaverski red utemeljio je sv. Guido Maria Conforti, talijanski misionar iz 19. stoljeća koji je bio nadahnut da nastavi misionarsko djelo Sveti Franjo Ksaverskišesnaesti isusovački misionar u Aziji koji je umro prije nego što je ostvario svoj san o evangelizaciji Kine.
Kubuya se prisjeća da je bio jedan od 12 kongoanskih svećenika koji su služili kao misionari u Tajvanu prije nego što je pozvan da služi u Rimskoj kuriji.
U Tajvanu, “mnogi budisti, taoisti, konfucijanci misle da su svi kršćanski svećenici, misionari stranci, što znači Zapadnjaci, Amerikanci ili Europljani, pa su gledajući nas iz Afrike počeli shvaćati da je Crkva zapravo vrlo složen, bogat je i ne isključuje. Ovo je bilo moje iskustvo”, rekao je.
“Mislim da naše prisustvo [in Asia] pokazuje katolicitet Crkve, da će Crkva djelovati izvan boja, izvan jezika”, rekao je. “Da je Katolička crkva univerzalna jer dolazimo odasvud.”
Tekući dijalog Vatikana s taoizmom
Dijalog o konfucijanizmu u gradu New Taipei, pod nazivom “Kršćani njeguju dijalog s konfucijancima: smjernice i izgledi,” bila je jedna od dvije radionice u Aziji koje je ovaj tjedan sponzorirao Vatikanski dikasterij za međureligijski dijalog.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Drugi događaj na dijalog s taoizmom održava se u Hong Kongu od 11. do 13. ožujka u organizaciji vatikanskog dikasterija pod nazivom „Njegovanje harmoničnog društva kroz međureligijski dijalog“.
Taoizam se razlikuje od konfucijanizma po tome što uključuje štovanje božanstava. Vatikanski taoistički kolokvij u Hong Kongu bio je usredotočen na teme “Kršćanski i taoistički biblijski temelji za njegovanje harmoničnog društva”, “Njegovanje sklada kroz bogoslužje i liturgiju,” “Tao/put i de/vrlina u dijalogu i praksi,” “ Svetost u taoizmu i kršćanstvu” i “Prenošenje vjerskih uvjerenja i vrijednosti u globaliziranom svijetu”.
Kardinal Stephen Chow, biskup Hong Konga, rekao je za Vatican News kako se nada da će prepoznavanje zajedničkog duha služenja između kršćanstva i taoizma pomoći “vrijednosti i značenju religije [to be] bolje cijenjen u Kini.”
“Vizija taoističke religije je poticanje kretanja svijeta prema miru i jedinstvu, gdje su čovječanstvo i Put – rekli bismo ‘Logos’ – povezani”, rekao je isusovački kardinal.
Kršćanstvo i taoizam “dijele vrijednosti milosrđa, jednostavnosti i ne težnje za svjetovnim postignućima”, rekao je Chow.