Na 44. obljetnicu pokušaja atentata na svetog Ivana Pavla II. 13. svibnja u 18.00 sati slavit će se sveta misa u Vatikanu, u bazilici svetog Petra. Ulaz je slobodan za sve, izvijestio je kardinal Stanisław Dziwisz, bivši tajnik poljskog pape.
Podsjetimo, atentat se dogodio 13. svibnja 1981., na obljetnicu ukazanja u Fatimi.
Atentat na Ivana Pavla II. zbio se na Gospe Fatimske, pa je sv. Ivan Pavao II. bio uvjeren da mu je Blažena Djevica Marija spasila život. Godinu poslije atentata, 13. svibnja 1982. godine, posjetio je njezino svetište u Portugalu i u krunu dao ugraditi jedan od metaka koji su liječnici izvadili tijekom operacije. Hodočasnicima okupljenim u Fatimi priznao je: „Želim vam reći u povjerenju: … kada sam prije godinu dana poslije događaja na Trgu svetog Petra došao k svijesti, moje misli odmah su poletjele u ovo svetište zahvaliti iz srca Majci Nebeskoj… U svemu što se dogodilo vidio sam, i ponavljat ću to uvijek iznova, posebnu Marijinu majčinsku brigu’.“
„Jedna je ruka ispalila metak, a druga ga je vodila’“, govorio je Ivan Pavao II. uvjeren kako je Blažena Djevica Marija bdjela nad njegovim životom.
Dok je otvoreni papamobil Fiatove proizvodnje klizio kroz mnoštvo tog 13. svibnja 1981. Papa je iznenada klonuo, pogođen iz neposredne blizine metcima iz pištolja turskog ekstremista Ali Ağce čiji motivi ni do danas nisu jasni.
Točno u 17:40, dana 13. svibnja 1981., svjetske agencije javile su da je Ivan Pavao II. teško ranjen u pokušaju atentata. Papa, tada 60-godišnjak, hitno je prevezen u bolnicu Gemelli, gdje je utvrđeno da je pogođen u trbuh, lijevu šaku i desnu ruku.
Policija je ubrzo potvrdila identitet i uhićenje 23-godišnjeg atentatora, Turčina Mehmeta Ali Ağce, pripadnik terorističke organizacije Sivi vukovi. Njegov pomoćnik, Oral Celik, pobjegao je, ali je nekoliko godina kasnije uhićen u Francuskoj zbog šverca droge te je izručen Italiji.
Ali Ağca je istražiteljima je kratko kazao: „Svejedno mi je hoću li umrijeti“.
Krajem 1983. Papa je posjetio Mehmeta Ali Ağcu u zatvoru Rebibbiji te mu darovao bisernu krunicu. Ağca je pred njim kleknuo i razgovor se pretvorio u emocionalnu ispovijed. Papa je kazao da se Ağca pokajao, a on mu je oprostio.
Ivan Pavao II. u svojoj je posljednjoj knjizi „Sjećanje i identitet’“, iz 2005. godine, izrazio uvjerenje da je atentat na njega bio naručen. Iako nikad nije ništa dokazano, mnogi tvrde da trag „zločina stoljeća“ vodi prema tadašnjem SSSR-u, tj. KGB-u, i bugarskim komunistima.
(kta)