Kako Kristovo Uskrsnuće na Uskrs sviće u Svetoj zemlji, vlč. Gabriel Romanelli, župnik Katoličke crkve Svete obitelji u Gazi, razmišlja o nadi za mir koja leži skrivena u Kalvariji Gaze.
Od Fr. Gabriel Romanelli, IVE*
Jeruzalem, tri dana nakon masakra. Kalvarija ostaje mjesto katastrofe: križevi, čekići, čavli, užad. Jutarnja rosa prekriva poljsko cvijeće koje raste među kamenjem.
Tišina. Razbijeno kamenje. Beskrajna samoća. Čini se da je sve gotovo. Odatle je Bog “otišao” sa Zemlje, iako je nikada nije istinski napustio.
Presveta Duša Otkupiteljeva odvojila se od njegova Tijela upravo ondje, na Kalvariji, toga dana mraka, oko tri sata popodne. Tri su dana prošla od te katastrofe… a ipak, vrlo blizu… nalazi se mjesto istinskog novog početka čovječanstva: Kristov grob.
Da, ali grobnica je već prazna! Izašao je živ, uskrsnuo je i nikada se tamo neće vratiti.
Što se tiče Kalvarije u Gazi, danas je i ona katastrofa: toliko mrtvih!
Ranjenici, bolesnici, glad, ljudi prepušteni sudbini, taoci i zarobljenici, samoća i depresija. Samo jutarnja rosa na nekoj travi i pokoji cvijet preostalih biljaka govori da je proljeće stiglo.
Proljeće je tu. Čak i tako, ne možemo pokriti sunce rukama ili se pretvarati da mislimo da je stvarnost u Gazi u redu. Ne, stvari nisu u redu; oni su jako loši, izuzetno loši!
Ali mi, kao vjernici u Uskrslog Gospodina, ne možemo pokriti ni ono drugo Sunce, a to je Isus Krist vraćen iz mrtvih.
U Gazi, i zahvaljujući slavlju Uskrsa, znamo da se Krist tamo vratio i uskrsnuo.
I danas ga je primila većina naše braće u vjeri u svetoj pričesti. Ali također vjerujemo da, milošću svoga dolaska, On ispunjava i prosvjetljuje svaku pravednu dušu.
Možda mnogi još nisu upoznali nacrt Božje ljubavi objavljene u Isusu Kristu, Emanuelu, Sinu Božjem i sinu Davidovu, Djevici rođenoj od Djevice, ali to ne znači da nisu mogli misteriozno sudjelovati u milosti od Uskrsa.
Sveti Pavao nas uči da tko god je rođen bez Zakona, bit će mu suđeno bez Zakona. Budući da je tako, na Njemu je da prosudi i vidi svako pojedino ljudsko biće, uključujući i svakoga od nas.
Znamo da On voli one koji ga traže iskrenim srcem, i uvjeren sam da većina ovih blagoslovljenih ljudi u ovim zemljama ne želi, duboko u svome duhu, ovaj rat. Oni to ne žele; zapravo, oni to mrze.
Iz Gaze, iz tih grobnica, mnogi, zaista vrlo mnogi, čekaju dan konačnog uskrsnuća. Ali mi, koji smo tako često vidjeli čitave narode kako se ponovno rađaju iz pepela, možemo pomisliti da će odande ponovno započeti uskrsnuće.
Možda još uvijek ima vremena za čekanje, nažalost. Ali Bog, budući da je Pravedan, neće napustiti te jadne ljude na Kalvariji.
Prije ili kasnije, svjetlo nove nade, ljudske, ograničene da, ali koja će biti, u isto vrijeme, znak i prilika da svi vjeruju u Njega, čekaju Ga i ljube Ga.
Srcima punim radosti uskrsnuća, čak i usred nevolja, naša katolička zajednica u Gazi želi vam sretan Uskrs i zahvaljuje vam na tolikim molitvama i podršci.
*Župnik u Gazi
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
