USKRSNA POSLANICA VLADIKE MILANA STIPIĆA, BISKUPA KRIŽEVAČKOG
Križevci, o Uskrsu 2025.
Draga braćo i sestre u Kristu,
svetkovina Kristova uskrsnuća je najradosniji dan u ljudskoj povijesti. Čitav ljudski rod dobio je od Boga spasenje, otkupljenje od smrti i grijeha te priliku za vječni život. Spasenje je Božji dar koji smo dobili preko Bogočovjeka Isusa Krista po njegovoj smrti na križu i uskrsnuću iz mrtvih. Današnja svetkovina
zove se Pasha Gospodnja (prijelaz ili vazam) jer slavimo prijelaz cijeloga ljudskoga roda iz smrti u život. Isus Krist nas je naučio da je Bog naš nebeski Otac te da je svako ljudsko biće na ovome svijetu ljubljeno dijete Božje. Dati svoj život za prijatelja veliki je herojski čin, a umrijeti za nekoga tko je nepravedan i grješan može samo Bogočovjek Isus Krist, iz čiste ljubavi prema svima nama.
Kršćanstvo je vjera ljubavi, nade i radosti. Bog je ljubav i On je svoj stav o nama ljudima izrekao na križu rekavši: „Bože, oprosti im jer ne znaju što čine“. Da Krist nije uskrsnuo iz mrtvih, ostao bi na popisu mnogih dobrih i dragih ljudi koji su nekada u povijesti nepravedno umrli. Međutim, radosna vijest o Uskrsnuću iz mrtvih našega spasitelja Isusa Krista promijenila je život apostola, ali i cijeloga svijeta. Povijest ljudskoga roda nakon Kristova Uskrsnuća više nije ista i uskrsli Krist nas poziva na promjenu života, na pokajanje za grijehe, na ljubav prem bratu čovjeku, na milosrđe i praštanje. Mi smo hodočasnici nade na ovome svijetu, u kojem prolazimo kroz zemaljski život, a nada koja proizlazi iz Isusove radosne vijesti treba biti vidljiva svakodnevno na svakome od nas. Naše poslanje je ovome svijetu donositi nadu. Radost je također plod Božje blizine i njegove prisutnosti među nama. Ako postoji išta na što mnogi nezadovoljni i preozbiljni kršćani današnjega vremena gledaju sa sumnjom, onda je to svakako radost. Kako se radovati kad nevini ljudi pate. Ozbiljni i nemilosrdni svijet očekuje od kršćana da zaborave na radost, a i sami kršćani vjeruju da će ih svijet ozbiljno shvatiti tek ukoliko zaborave na radost. Međutim svetkovina Uskrsa je potpuna i čista radost za cijelo čovječanstvo: „Radujte se ljudi i veselite se, anđeo sjedi na grobnom kamenu i izreče im radosnu vijest: Krist je uskrsnuo iz mrtvih!“ kaže jedna pashalna stihira.
Sveti Ivan Zlatousti pak govori: „Ako je tko mudar sluga neka uđe u radost Gospodara svoga. Ako se tko dugo trudio u postu, neka sada primi nagradu svoju, ako je tko radio od prvoga sata, neka primi svoju pravednu plaću. Ako je tko došao u treći sat neka sa zahvalnošću svetkuje blagdan. Ako je tko došao o šestoj uri neka se ne boji jer mu se ništa neće oduzeti. Ako je tko odgađao do devete ure neka se približi ne bojeći se ničega. Ako je tko odugovlačio do jedanaeste ure neka ni on ne bude uznemiren zbog svoga kašnjenja jer Gospod koji je prepun milosrđa prihvaća posljednje kao i prve. Daje počinak onome koji dolazi u jedanaesti sat kao i onome koji je radio od prvoga sata. On daje milosrđe posljednjemu i brine se za prvoga. On prihvaća djela i izlazi u susret onima s dobrom namjerom, djelo poštuje i prinos hvali. Zato uđite u radost Gospoda svoga i primite plaću i prvi i posljednji, i bogati i siromašni, vi koji ste postili i koji niste postili, stol je postavljen, tele je ugojeno, neka nitko ne odlazi gladan. Uživajte u blagdanu vjere i primite sva bogatstva ljubavi. Neka nitko ne oplakuje siromaštvo jer je nastalo sveopće kraljevstvo. Neka nitko ne plače zbog svojih bezakonja jer je oproštenje zasjalo iz groba. Neka nitko ne strahuje od smrti jer nas oslobodi Spasiteljeva smrt“ (Govor na Pashu).
U današnje vrijeme koje je veoma nestabilno vidi se koliko je čovjeku potreban Krist, njegova Radosna vijest i njegova Crkva. Mnogi su izgubljeni i traže pravi put, a Kristova Crkva unatoč svim ljudskim slabostima koje u njoj susrećemo ipak ostake lađa spasenja. “Bog, koji je postao Jaganjac, poručuje čovjeku da je svijet spasio raspeti Krist, a ne oni koji su Krista raspeli. Svijet je otkupljen Božjom strpljivošću, a razoren čovjekovom nestrpljivošću. Današnji čovjek treba osjetiti da ih Crkva ljubi. Tako će u Crkvi moći doživjeti prijateljstvo i ljubav koje Gospod gaji prema njima, shvatit će da su istina i ljubav jedno te isto i naučiti i sami ljubiti Gospoda i imati povjerenja u njegovo Tijelo koje je Crkva” reče blage uspomene papa Benedikt XVI.
Ova godina je jubilarna jer proslavljamo 2025 godina kršćanstva. Proslavljamo također i 1700 godina od crkvenog sabora u Niceji i također ove godine obilježavamo 1100 godina hrvatskog kraljevstva. Jubileji su važni jer nas vraćaju na one trenutke koji su važni za cijelo čovječanstvo. Slaviti jubilej ne znači samo gledati u prošlost nego hrabro utirati put za budućnost.
Braćo i sestre, u ovom radosnom trenutku kada proslavljamo Kristovo uskrsnuće i tijekom cijeloga pashalnoga vremena, poput Krista koji je sišao u Had i u ono što je najstrašnije za čovjeka – a to je sama smrt, i mi siđimo u najteže i najtamnije predjele našega života. S Kristom se uhvatimo u koštac s nevoljama i križevima koji nas prate. Pomozimo siromašnima, bolesnima i osamljenima. Vodimo brigu o pravilnom i zdravom odgoju svoje djece. Čuvajmo jedinstvo i svetost obitelji koja je svakom čovjeku najdragocjeniji Božji dar. Čuvajmo jedinstvo Crkve i uvijek budimo hrabri i postojani u našem duhovnom životu i borbi za istinu Evanđelja. Posebno vas pozivam na molitvu za mir u Ukrajini i na Bliskom istoku gdje ljudi užasno pate. Molimo, braćo i sestre, i za kršćane u Siriji koji u najnovije vrijeme trpe strašne progone i mučeništvo.
Sestre i braćo, hrabro se suprotstavimo zlu, mržnji, nepravdi bilo koje vrste, ali i oholosti, zavisti, pohlepi i neumjerenosti. Budimo borci za istinu Kristova Evanđelja. Svemogući Bog koji je pobijedio našu smrt, sigurno će nam dati snagu u borbama za ljubav istinu i pravednost.
Preuzvišenom vladiki Nikoli, križevačkom biskupu u miru, svim svećenicima, đakonima, monasima, bogoslovima i časnim sestrama, te vjernom i kristoljubivom Božjem narodu naše Križevačke eparhije želim čestit i blagoslovljen Uskrs. Neka svemogući Bog obdari vaše obitelji mirom i svetom radošću. Neka utješi žalosne, osnaži bolesne, obraduje rastužene i podigne pale po svome uskrsnućem iz mrtvih.
„Neka se nitko ne boji smrti jer nas je oslobodila Spasiteljeva smrt. Gdje je smrti pobjeda tvoja? Gdje smrti žalac tvoj? Krist je uskrsnuo i pakao je zbačen! Krist je uskrsnuo i demoni su pali! Krist je uskrsnuo i nema nijednoga mrtvoga u grobu!” (Pashalno bogoslužje)
Krist uskrsnu! Uistinu uskrsnu!
Hristos voskrese! Voistinu voskrese!
+ Milan Stipić,
biskup križevački
