Najviši sud Ujedinjenih naroda otvorit će u ponedjeljak rasprave o tome što su zemlje u svijetu zakonski dužne učiniti u borbi protiv klimatskih promjena.
Slučaj pred Međunarodnim sudom pravde bit će najveći u njegovoj povijesti i vjerojatno će pomoći ranjivim državama u borbi protiv razornog utjecaja globalnog zatopljenja.
Nakon godina lobiranja otočnih država koje strahuju da bi jednostavno mogle nestati pod rastućim morskim vodama, Opća skupština UN-a zatražila je prošle godine od Međunarodnog suda pravde mišljenje o “obvezama država u pogledu klimatskih promjena”.
“Želimo da sud potvrdi da je ponašanje koje je uništilo klimu nezakonito”, rekla je za Associated Press Margaretha Wewerinke-Singh, koja vodi pravni tim za pacifičku otočnu državu Vanuatu.
U desetljeću do 2023. razina mora porasla je za globalni prosjek od oko 4,3 centimetra, a dijelovi Pacifika još više rastu. Svijet se također zagrijao za 1,3 stupnja Celzijusa od predindustrijskih vremena zbog izgaranja fosilnih goriva.
Vanuatu je jedna od skupine malih država koje se zalažu za međunarodnu pravnu intervenciju u klimatskoj krizi.
“Živimo na prvoj crti utjecaja klimatskih promjena. Svjedoci smo uništavanja naše zemlje, naših sredstava za život, naše kulture i naših ljudskih prava”, rekao je izaslanik Vanuatua za klimatske promjene Ralph Regenvanu novinarima prije saslušanja.
Bilo koja odluka suda bila bi neobvezujući savjet i ne bi mogla izravno prisiliti bogate nacije na djelovanje kako bi pomogle zemljama koje se bore. Ipak, to bi bilo više od samo moćnog simbola jer bi moglo poslužiti kao temelj za druge pravne radnje, uključujući domaće tužbe.
U nedjelju, uoči saslušanja, grupe za zagovaranje okupit će ekološke organizacije iz cijelog svijeta. Studenti s Pacifičkih otoka koji se bore protiv klimatskih promjena — koji su prvi razvili ideju traženja savjetodavnog mišljenja — zajedno sa Svjetskom omladinom za klimatsku pravdu planiraju poslijepodne s govorima, glazbom i raspravama.
Od ponedjeljka će sud sa sjedištem u Haagu tijekom dva tjedna saslušati 99 zemalja i više od desetak međuvladinih organizacija. To je najveća postava u gotovo 80-godišnjoj povijesti institucije.
Prošlog mjeseca na godišnjem klimatskom sastanku Ujedinjenih naroda, zemlje su sklopile dogovor o tome kako bogate zemlje mogu podržati siromašne zemlje suočene s klimatskim katastrofama. Bogate zemlje pristale su udružiti najmanje 280 milijardi eura godišnje do 2035., ali ukupni iznos je manji od 1,2 trilijuna eura koliko su stručnjaci i ugrožene nacije rekli da je potrebno.
“Za našu generaciju i za pacifičke otoke klimatska je kriza egzistencijalna prijetnja. To je pitanje opstanka, a najveća svjetska gospodarstva ovu krizu ne shvaćaju ozbiljno. ICJ nam treba da zaštiti prava ljudi na prvim crtama”, rekao je novinarima na brifingu Vishal Prasad, student iz Pacific Islands Fighting Climate Change.
O čemu će se razgovarati?
Petnaest sudaca iz cijeloga svijeta nastojat će odgovoriti na dva pitanja: Što su države dužne učiniti prema međunarodnom pravu kako bi zaštitile klimu i okoliš od emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek? I koje su pravne posljedice za vlade ako su svojim djelima ili nedostatkom djelovanja značajno naštetili klimi i okolišu?
Drugo pitanje posebno se odnosi na “male otočne države u razvoju” koje će vjerojatno biti najteže pogođene klimatskim promjenama i na “pripadnike” sadašnjih i budućih generacija pogođenih nepovoljnim učincima klimatskih promjena.
UN-ovo tijelo za klimatske promjene, Intergovernmental Panel on Climate Change, prije saslušanja čak je upoznalo suce sa znanošću iza rastućih globalnih temperatura.
Slučaj pred ICJ-om uslijedio je nakon brojnih presuda diljem svijeta kojima se vladama nalaže da učine više na smanjenju emisija stakleničkih plinova.
U svibnju je UN-ov sud za pomorsko pravo rekao da se emisije ugljika kvalificiraju kao onečišćenje mora i da zemlje moraju poduzeti korake da se prilagode i ublaže njihove štetne učinke.
Ta je presuda uslijedila mjesec dana nakon što je najviši europski sud za ljudska prava rekao da zemlje moraju bolje zaštititi svoje građane od posljedica klimatskih promjena, u značajnoj presudi koja bi mogla imati implikacije na cijelom kontinentu.
Nizozemska, zemlja domaćin ICJ-a, ušla je u povijest kada je 2015. sud presudio da je zaštita od potencijalno razornih učinaka klimatskih promjena ljudsko pravo i da vlada ima dužnost zaštititi svoje građane. Presudu je 2019. godine potvrdio nizozemski Vrhovni sud.
