Vijesti iz Rima, 12. ožujka 2024. / 15:00
Ukrajinski dužnosnici i vjerski vođe kritizirali su papu Franju u danima otkako je Sveti Otac sugerirao da bi bilo hrabro da Ukrajina pregovara o prekidu svog rata s Rusijom.
U isječak intervjua sa švicarskom televizijskom kućom RSI, koja će u cijelosti biti objavljena 20. ožujka, papa Franjo je sugerirao da je “najjači onaj koji gleda na situaciju, misli na ljude i ima hrabrosti bijele zastave, te pregovara”.
“Kada vidite da ste poraženi, da stvari ne idu dobro, morate imati hrabrosti pregovarati”, nastavio je papa.
“Naša zastava je žuto-plava. Ovo je zastava pod kojom živimo, umiremo i pobjeđujemo. Nikada nećemo podići nikakve druge zastave”, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba napisao je u objavi na X 10. ožujka kao odgovor na papine komentare.
Kuleba je osporio papine komentare da bi bilo “hrabro” pregovarati s Rusijom, napisavši: “Najjači je onaj koji u borbi dobra i zla stane na stranu dobra, a ne pokušava ih staviti na isto” podnožje i nazovite to ‘pregovorima’.”
Kuleba je dodatno kritizirao Svetu Stolicu. “Kada je riječ o bijeloj zastavi, poznata nam je strategija te Vatikana iz prve polovice 20. stoljeća”, rekao je.
“Pozivam da se izbjegne ponavljanje pogrešaka iz prošlosti i da se podupre Ukrajina i njen narod u njihovoj pravednoj borbi za svoje živote”, rekao je.
Ukrajinski veleposlanik pri Svetoj Stolici Andrii Yurash uputio je vlastiti ukor Papi 11. ožujka intervju s NBC-om, rekavši: “Nitko u vrijeme Drugog svjetskog rata nije predlagao ljudima koje je Hitler porobio ili onima koji su patili ili se protiv njega borili da započnu mirovne pregovore.”
Veleposlanik je sugerirao da kao što bi primirje s Hitlerom značilo “samoubojstvo i smrt”, primirje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bi također predstavljalo “samoubojstvo i smrt”.
Papine su primjedbe također izazvale reakcije crkvenih zajednica u Ukrajini, uključujući Stalni sinod Ukrajinske grkokatoličke crkve i Sveukrajinsko vijeće crkava i vjerskih organizacija, potonje međureligijsko udruženje čiji je cilj poticanje dijaloga i suradnja u odnosima crkve i države. u većinski pravoslavnoj zemlji.
“Ukrajinci se ne mogu predati jer predaja znači smrt”, napisao je Stalni sinod Ukrajinske grkokatoličke crkve u izjava objavljen u ponedjeljak.
“Bez obzira na sugestije o potrebi pregovora koje dolaze od predstavnika različitih zemalja, uključujući i samog Svetog Oca, Ukrajinci će nastaviti braniti slobodu i dostojanstvo kako bi postigli pravedan mir”, nastavlja se u priopćenju.
Tvrdeći da su “namjere Putina i Rusije jasne i eksplicitne”, sinod je također sugerirao da rat nije samo jednostrana akcija koju vodi ruska vlada, već da ga podržava “70% ruskog stanovništva”, kao i ” Patrijarh Kiril i Ruska pravoslavna crkva.”
Ukrajinsko vijeće crkava i vjerskih organizacija u nedjelju je također izdalo a izjava“, kategorički izjavljuju[ing] da naš narod nitko nikada neće prisiliti na kapitulaciju«.
“Kapitulirati pred trijumfalnim zlom jednako je kolapsu univerzalne ideje pravde, izdaji temeljnih smjernica koje su nam ostavljene u nasljeđe u velikim duhovnim tradicijama”, nastavlja njihova izjava.
Tiskovni ured Svete Stolice brzo kvalificirani papine izjave kasno u subotu navečer, sugerirajući da je 87-godišnji papa “namjeravao pozvati na prekid vatre i ponovno pokrenuti hrabrost pregovora”, dodajući da “papa koristi izraz bijela zastava, a odgovara dizanjem gore sliku koju je predložio voditelj intervjua, kako bi označila prekid neprijateljstava, primirje postignuto hrabrošću pregovora.”
Kardinal Pietro Parolin, vatikanski državni tajnik, također je dao pojašnjenje u ponedjeljak, 11. ožujka, intervju s Corriere della Sera, rekavši da je na Rusiji “kao agresoru” da “stane na kraj agresiji”.
“Rat koji je pokrenut protiv Ukrajine nije posljedica nekontrolirane prirodne katastrofe, već isključivo ljudske slobode, a ista ljudska volja koja je uzrokovala ovu tragediju također ima mogućnost i odgovornost poduzeti korake da joj se stane na kraj i otvori put diplomatsko rješenje”, rekao je prvi vatikanski diplomat.
No Parolin je ponovio papinu zabrinutost da bi dugotrajni sukob mogao eskalirati u veći sukob i pogoršati ionako veliku humanitarnu krizu, rekavši da bi to donijelo “novu patnju, nove smrti, nove žrtve, nova razaranja”.