Vakifli, posljednje selo u Turskoj koje je u potpunosti naseljeno Armencima, ugroženo je, navodi informacijska služba Pro Oriente. Vakifli se nalazi u pokrajini Hatay i ima manje od 150 stanovnika od kojih većina pripada Armenskoj apostolskoj crkvi. Tijekom potresa u veljači 2023. godine selo je, kao i cijelo područje, teško pogođeno, a mnoge su zgrade oštećene, od kojih neke teško. Sada postoji dodatna opasnost za selo. Stanovnici strahuju od demografske promjene jer turske vlasti planiraju izgradnju velikoga državnog stambenog projekta, između ostalih mjesta, i u Vakifliju. O tome su izvijestili portal Syriac Press i turska novinska agencija Bianet.
Konkretno, riječ je o projektu Turske stambene udruge (TOKI) s ukupno 1353 kuće u okrugu Samanda u pokrajini Hatay, uključujući i Vakifli. Mještani se boje da bi projekt stanovanja promijenio povijesno, kulturno i društveno tkivo sela. Gotovo polovici sela prijeti izvlaštenje. Prema izvještaju Syriac Pressa, posljednjih je godina bilo sukoba s vlastima u pokrajini Mardin gdje još uvijek postoje neka sela naseljena sirijskim kršćanima. Projekti izgradnje također su provedeni na zemljištu koje pripada armenskim katoličkim grobljima u Ankari i Vanu.
Prije nekoliko godina, prema izvještaju agencije Bianet, Zaklada Armenske crkve Vakifli pokrenula je pravni postupak za povrat 36 nekretnina za koje je utvrđeno da pripadaju armenskoj zajednici. Ta su imanja s vremenom prešla u državnu riznicu ili u vlasništvo privatnih osoba. Unatoč presudi turskoga Ustavnog suda iz 2022. godine kojom je utvrđeno kršenje vlasničkih prava, sporno zemljište još nije vraćeno Zakladi.
Stanovnici Vakiflija potomci su 4092 Armenaca koji su pobjegli tijekom masovnoga protjerivanja i ubojstava armenskih i sirijskih kršćana 1915. godine, često opisivanoga kao genocid, i pronašli utočište na obližnjoj planini Musa Dagi. Odbijali su napade osmanlijskih trupa 53 dana sve dok posada francuskoga ratnog broda nije ugledala zastavu s natpisom „Kršćani u nevolji: spasite!“ Armenske izbjeglice Francuzi su evakuirali u egipatski lučki grad Port Said, a mnogi su se vratili u svoju domovinu nakon završetka rata.
Tadašnji događaji bili su osnova za poznati roman Franza Werfela „40 dana Musa Dagha“. Seljaci međusobno razgovaraju na jedinstvenome lokalnom armenskom dijalektu poznatom kao Musa Da-Armenian, s primjesama arapskoga i turskoga, stoji u izvještaju agencije kath.net.
(kta)
