20. veljača 2025.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je novi veliki projekt – istraživanje i popis materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.
ZEMUN – Upravo o toj temi bilo je riječi na znanstvenom kolokviju ZKVH-a koji je održan u utorak, 18. veljače, u Zemunu, u dvorani župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Predavač je bio stručni suradnik u Zavodu, diplomirani povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović. On je naglasio kako materijalna baština
predstavlja svjedočanstvo o kontinuitetu nekog naroda i memoriranja vlastite kulture te se može promatrati i kao identifikacijski resurs. Za izradu registra potrebno je ustanoviti kriterije kako bi se ta baština mogla identificirati, evidentirati, stručno obraditi, a naposljetku i predstaviti u javnosti. Kako je naglasio, stvaranjem takve baze vidjet će se tragovi naše prisutnosti, a slijedi velik i dugotrajan posao u kojem ZKVH računa na pomoć institucija, hrvatskih udruga, Katoličke Crkve i pojedinaca.
U početnoj fazi rada na registru materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji fokus će biti na područjima arhitekture (profana, sakralna i sepulkralna te narodno graditeljstvo), kiparstva i slikarstva. I kalendar institucija hrvatske manjine u Srbiji za ovu, 2025. godinu bio je posvećen upravo ovoj temi baveći se spomenicima hrvatskih kipara na prostoru Srbije.
Kopilović je dio predavanja posvetio primjerima materijalne baštine koji se odnose na Zemun i Beograd. Ovi primjeri ne ulaze nužno u popis MKB Hrvata u Srbiji, nego služe kao ilustracija ostvarenja hrvatskih autora u Srbiji ili onih koji su od značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu bilo to tijekom povijesti ili danas. Kada je riječ o arhitekturi, naveo je Franjevačku crkvu Uznesenja BDM i samostan sv. Ivana Krstitelja i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu, kao i profane objekte u Zemunu poput kuće Mavre Bindera (arhitekt Franjo Jenč) ili zgrade Dječjeg doma Kraljice Marije (arhitekt Franjo Katinčić). Od kiparskih ostvarenja istaknuo je djelo Ljubav na grobnici Evgenija Petrovića u Zemunu (autor Toma Rosandić), spomenike Ranjenik i Bombaš Vanje Radauša te poznatog Meštrovićeva Pobjednika na Kalemegdanu.
Materijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji je neistražena i o njoj se premalo zna, stoga se ovakvi kolokviji, od kojih je ovo prvi u nizu, i
organiziraju. Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković podsjetila je i na ranija istraživanja nematerijalne kulturne baštine koja su provedena u Zemunu, kada su se mjesni Hrvati uključili kao kazivači. Ona je naglasila kako je puna dvorana ljudi na kolokviju posvećenom materijalnoj baštini „znak da smo zainteresirani sačuvati ono što je nekada stvarano i predati mlađim generacijama“.
U sklopu večeri nastupio je pjevački zbor Odjek uz pratnju Zorana Đorđevića na klavijaturi. Kolokvij je organizirao ZKVH u suradnji sa Zajednicom Hrvata Zemuna Ilija Okrugić uz potporu Hrvatskoga nacionalnog vijeća.
Izvor: www.zkvh.org.rs
Fotografije: Dražen Štimac
