U sklopu obilježavanja 150. obljetnice djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu i imenovanja prvoga rektora Matije Mesića, 11. i 12. studenoga 2024. u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu upriličena je dvodnevna međunarodna znanstvena konferencija „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“.
Program je počeo otvorenjem izložbe „355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu“. Nastavljen je međunarodnom znanstvenom konferencijom „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“.
Na početku konferencije rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Stjepan Lakušić govorio je o važnosti toga Sveučilišta. Istaknuo je da moderno Sveučilište u Zagrebu u vrijeme osnivanja tendira ne samo oblikovanju hrvatske nacije i izgradnji njegove metropole u Zagrebu, nego i tada dalekom cilju izgradnji prave, moderne i nacionalne države hrvatskog naroda što će se dogoditi više od stotinu godina kasnije. „Ali, ključna riječ je vizionarstvo. Moderno sveučilište izgrađuje i moderne sastavnice. Ono je to koje je i funkcionalno integrirano i daje im svojstvo pravih prvih fakulteta u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Moderno Sveučilište čini podlogu razvoja i drugih visokoškolskih ustanova kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu na ovim našim južnoslavenskim prostorima“, rekao je rektor Lakušić.
Naveo je da su pri osnivanju modernog Sveučilišta u Zagrebu presudnu ulogu imali profesori, akademici, intelektualci, svećenici te biskupi. Rekao je da je i moderno Sveučilište u Zagrebu nedjeljivo povezano s osobom Josipa Jurja Strossmayera i laičkim intelektualcima izniklim iz Crkve. Naglasio je da se među njima ističe prvi rektor prof. Matija Mesić koji je bio svećenik te profesor Pravnoga fakulteta i Mudroslovnog fakulteta, danas Filozofskog fakulteta, inače rodom iz Broda na Savi ili danas Slavonskog Broda.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša održao je Lectio magistralis u kojem je govorio o pitanjima koja nadilaze granice pojedinih akademskih područja, ali su također temeljno prisutna u svakoj od njih i dotiču srž čovjekove egzistencije. Riječ je o pitanjima o čovjekovu podrijetlu, naravi, smislu, moralu i konačnoj sudbini.
Govoreći o smislu, nadbiskup je istaknuo da svijet nije slučajna pojava, a ljudski život nije besmislen. „Uvjerenje da je Bog sve stvorio i da je samo njegovom voljom sve stvoreno (usp. Otk 4, 11) sadrži srž kršćanskog razumijevanja smisla: postojimo jer nas je Bog htio iz ljubavi. Naš je život dio većega Božjeg plana koji pojedince otvara zajednici, svijetu. Svaki put kada je čovjek pokušao izvrnuti red stvaranja, ne priznati svoju narav stvorenja, došlo je i do krize smisla njegova postojanja. Isto je u pozadini velikih društvenih kriza koje i danas potresaju svijet“, pojasnio je nadbiskup.
Razlažući moral, nadbiskup je istaknuo da je u odgovoru na pitanje: „Kako bismo trebali živjeti?“ važno podsjetiti se da moralni zakoni ne proizlaze iz društvenih konsenzusa, nego iz same naravi čovjeka i stvarnosti svijeta. Katolička Crkva svojim naukom o prirodnom zakonu prepoznaje da su ovi moralni zakoni temelj svake zdrave i stabilne zajednice, rekao je nadbiskup Kutleša.
Slijedila su predavanja prof. dr. Stefana Testa Bappenheima: „’Nihil humani a me alienum puto’: l’importanza e lattualità del diritto ecclesiastico e del diritto canonico nelle Università pubbliche“ te prof. dr. Vlade Bučkovskog i prof. dr. Goce Naumovskog „Djelatnost znamenitih Hrvata u Makedoniji i njihov doprinos razvoju Sveučilišta svetih Ćirila i Metoda u Skopju“.
U drugom dijelu konferencije izv. prof. dr. Ana Biočić održala je predavanje „Zakon o izboru rektora Sveučilišta u Zagrebu iz 1875. s posebnim osvrtom na doprinos rektora izabranih s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta (1874. – 1918.)“; izv. prof. dr. Dunja Milotić govorila je o temi „Matija Mesić, prvi rektor Sveučilišta Franje Josipa I., i Pravno-državoslovni fakultet kao njegova najveća sastavnica“; dr. sc. Dijana Mihalj održala je izlaganje „Veliki kancelar na teološkim fakultetima u Republici Hrvatskoj“; mag. iur. Tomislav Sadrić govorio je o temi „Kanonski mandat i rad na Sveučilištu kroz prizmu prakse Europskog suda za ljudska prava“.
Treći dio konferencije počeo je predavanjem doc. dr. Ivana Obadića „Crkveno pravo i ishodišta sveučilišne autonomije“. Izv. prof. dr. Lucija Boljat i lic. theol. i lic. can. iur. Josip Horvat govorio je o temi „Katedra kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – ostvarenja i izazovi“; doc. dr. Marija Džinić imala je predavanje „Studij kanonskoga prava na crkvenim učilištima u Hrvatskoj – izvori i kanonska bibliografija“; doc. dr. Sebastijan Valentan govorio je o temi „Crkveno i kanonsko pravo s gledišta slovenskoga javnoga školstva“.
Radni dio drugoga dana otvorio je fra Tomislav Glavnik, ravnatelj Hrvatskog Caritasa.
O temi: „Socijalno djelovanje ustanova Katoličke crkve i njihov doprinos društvenoj zajednici“ fra Tomislav Glavnik je – nakon što je naveo sva polja Caritasovog rada – rekao da ustanove Katoličke crkve u tom smislu možemo razdijeliti na dva područja djelovanja:
„Jedan je, svakako, institucionalizirani oblik pomoći koji se događa u Hrvatskoj putem mreže Caritasovih ustanova, a uz to treba još i pridružiti mnoštvo redovničkih, muških i ženskih, zajednica koje je na svoj način, pak, pomažu“, rekao je te nastavio:
„I ono što je možda današnjem čovjeku bitno napomenuti da u svem pružanju socijalnih ili drugih usluga te iste ustanove, iako čine dobro lokalnoj zajednici, bez izuzetka u cjelini plaćaju poreze i doprinose bez ikakvih olakšica. Ja bih rekao da je to još jedna dodana vrijednost koju Crkva kao takva čini današnjem društvu, a je li to pravedno ili nije, to neka drugi sude.“
Uz 17 biskupijskih i nadbiskupijskih Caritasa, u tome radu Caritasa, pribrojio je: 21 mušku redovničku zajednicu s 896 članova, 36 ženskih provincija s 2636 članica, 46 dječjih vrtića s 2986 mališana i 223 odgojiteljice, te sveukupno 25 katoličkih osnovnih i srednjih škola.
Tu su – spomenuo je među ostalim – i dvije caritasove ljekarne u Zagrebu, čiju godišnju dobit dalje ulažu, a samo na dnevnoj razini Crkva brine o 4229 osoba.
No, fra Tomislav ipak smatra da će sve više njihova prva zadaća biti – u vremenu digitalnog otuđenja – zagovaranje ljudi koji su u nepovoljnom položaju. Podsjećajući, pak, da je njihovo djelovanje prvotno u ljubavi prema bližnjemu, istaknuo je u više navrata i da Crkva svoje poslanje vrši neprofitno.
„I tu je ključ razumijevanja doprinosa socijalnih ustanova Katoličke crkve gdje dajemo sebe i svoje resurse za dobro čovjeka. Drugim riječima, za razliku od države i sekularnih aktera u društvenom sektoru, koji djeluju po ugovorima o učinku, Crkva ima radikalnija očekivanja ‘da ne ostavlja ljude u potrebi same’.“
Upravo i zbog te činjenice u današnjem društvu se baš postavljaju velika društvena očekivanja od Crkve, crkvene zajednice i svih onih koji se na posredan način čine ovisnima o Crkvi. Sve rečeno doprinosi kriteriju vjerodostojnosti za sve ostale vjerske zahtjeve i karakter same crkvene zajednice“, rekao je također.
Poručio je isto tako da se u današnjem društvu „dovoljno ne zna što sve Crkva čini, s jedne strane zbog naše neaktivnosti, a s druge strane jer nas uvijek potiče onaj duh Evanđelja u kojem kažemo da je ‘jedino Bog dužan vidjeti ono što mi ljudima činimo’“.
Predavanja je pratila i ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar.
Drugo predavanje održala je prof. dr. Ane Štambuk o temi ‘Cjeloviti pristup skrbi starijim i umirućim osobama u suvremenom društvu – komplementarnost znanstvenih spoznaja i nauka Katoličke crkve’ te donosimo njezin zaključak:
„Cjelovita skrb o starijim osobama i onima na kraju života u suvremenom društvu uključuje znanje o čovjekovoj prirodi koja je neraskidivo jedinstvo duhovnog i materijalnog, što je komplementarno s naukom Katoličke crkve.“
Navela je i da je potrebno educirati stručnjake – koji rade sa starijima – o duhovnim potrebama, a posebno njegovanju nade i ljudskog dostojanstva. Također „odgovoriti na različite potrebe starijih osoba moguće je kada stručnjak čezne u srcu, njegujući osobe, naći svoje prijestolje“.
Kao treća izlagala je pravnica i bioetičarka dr. Danijela Rupčić. Njezina tema bila je: ‘Temeljna ljudska prava i Katolička crkva pred izazovom takozvanih novih prava’.
Rekla je, uz ostalo: Sama svrha prava traži da se pri definiranju njegova sadržaja, ali i primjeni, sveobuhvatno ispune bitni kriteriji zadani trima aspektima: fenomenologijom, pravnom logikom i deontologijom.
„S fenomenološkog aspekta potrebno je dobro ispitati granice i sve učinke ljudskoga odabira i uključiti sve zahvaćene interese u svrhu izgradnje uređenoga pravnoga sustava. Tako, primjerice, iz diskursa o pobačaju ne možemo isključiti interese nerođenog djeteta“, rekla je ali i ustvrdila da se to danas čini.
Nastavila je: „Pravna logika zahtijeva pravnu opravdanost, postavlja standarde i odgovarajuće pravne procedure te traži poštivanje načela nekontradiktornosti koji sprječava uvođenje prava koja bi bila potiruća postojećim pravima ili samome razumu. Rodni identitet ne može supostojati sa spolnim identitetom jer su to dva međusobno potiruća prava, a deontologija jamči ispunjenje kriterija pravičnosti dobra. Ona produhovljuje pravo“, rekla je dr. Rupčić.
Ova je tema poslije predavanja potaknula raspravu zabrinutih pravnika, kanonista i odvjetnika, pa podsjećamo i na profesoričine riječi iz izlaganja da je „izdizanjem pobačaja na razinu temeljnoga prava“, što je najnoviji slučaj u Francuskoj, te „uvođenja prava na rodni identitet – duboko povrijeđeno načelo pluralističkoga društva“.
„I to zbog načina na koji se to provodi. Naime, koriste se nestandardni demokratski postupci čime se stvara nepovjerenje u demokratsko sučeljavanje interesa svih članova zajednice. Pojmovne matrice i argumentativni red iz kojih izviru ova nova prava nastaju, naime, kroz sudsku praksu“, rekla je te i objasnila:
Ustavni sudovi su preuzeli zadaću uvođenja novih prava, a njih „neprirodno izvode iz postojećih temeljnih prava, uz pomoć jezične makinacije i trijade reinterpretiranih kulturnih i pravnih osnova, individualnih sloboda, prava na privatni život i samoodređenje i načela nediskriminacije“, rekla je uz ostalo dr. Rupčić.
Drugoga dana još su izlagali izv. prof. dr. sc. Slavko Zec („Studij kanonskoga prava u svjetlu reforme ženidbenog postupka“), prof. dr. Zrinka Erent-Sunko („Crkveno pravo i odnosi Crkve i države u predmetu Opća povijest prava i države kao dio pravnoga/pravničkoga obrazovanja u socijalizmu i danas“), doc. dr. Miran Marelja („Utjecaj crkvenih mirovnih pokreta na razvitak prava oružanih sukoba – pojedini aspekti zaštite osoba i objekata“) i prof. dr. Ivan Milotić („Montirano ukidanje katedre za kanonsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i proces protiv njezina predstojnika“). (kta/ika)
