U Lisabonu je, od 14. do 16. svibnja 2024., održan godišnji susret medijskih predstavnika i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija u organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Ovogodišnja tema bila je: „Čovječanstvo i umjetna inteligencija: pogled u budućnost, opredjeljenje Crkve“. Tema je bila dio dvogodišnjeg procesa – koji je započeo na prošlogodišnjem susretu na Cipru u organizaciji CCEE-a na temu umjetne inteligencije, lažnih vijesti i komunikacijskih izazova, stoji u priopćenju Sekcije za društvene komunikacije CCEE-a uz napomenu da su ovogodišnju raspravu svojim predavanjima i sudjelovanjem obogatila i troje katoličkih medijskih ravnatelja.
Predsjedao je biskup portugalske biskupije Funchal mons. Nuno Brás da Silva Martins, pročelnik Sekcije društvenih komunikacija CCEE-a. Susret je moderirao glasnogovornik CCEE-a vlč. Antonio Ammirati, a sudionike je pozdravio i bivši generalni tajnik CCEE-a mons. Duarte da Cunha, kanonik i župnik jedne lisabonske župe.
Među sudionicima iz 21 europske zemlje (Albanija, Austrija, Bugarska, Češka, Irska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Španjolska, Švicarska, Ukrajina te predstavnica pet nordijskih zemalja) sudjelovali su također predstavnici: Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević, Hrvatske biskupske konferencije gospodin Zvonimir Ancić i Slovenske biskupske konferencije vlč. Gabriel Kavčić. Kao jedan od trojice predavača pozvan je i glavni urednik Glasa Koncila gospodin Branimir Stanić.
U uvodnom pozdravu, biskup biskupije Leiria–Fatima mons. José Ornelas, predsjednik Portugalske biskupske konferencije, iznio je presjek povijesti i situacije Katoličke Crkve u Portugalu. Progovorio je i o poslanju portugalske Crkve u nekadašnjim njezinim kolonijama. Između ostalog, kazao je da se Katolička crkva u Portugalu, nakon revolucije karanfila 1974. godine kojom je okončana diktatura, već ustrojila na „sinodalni“ način uključujući snažno vjernike laike. Biskup Ornelas također je primijetio da je više od 60 % portugalskih socijalnih ustanova pokrenuto ili su u vlasništvu Katoličke Crkve. Crkva u Portugalu također se odredila svojim odgovorom na zlostavljanje.
Profesor Henrique Leitão, prorektor Sveučilišta u Lisabonu, održao je predavanje o pitanjima koje umjetna inteligencija stavlja pred ljude. Optimistično je ocrtao mogućnosti koje pruža razvoj umjetne inteligencije, posebice Chat GPT, odnosno generativni chatovi, ali je istovremeno pojasnio razlike između umjetne inteligencije i ljudskih bića. Osvrćući se detaljnije na ovo pitanje, primijetio je da umjetna inteligencija polazi od ogromne količine podataka kako bi definirala rješenja temeljena na vjerojatnosti, dok ljudski mozak polazi od minimalne količine podataka i tu nalazi objašnjenja. Na kraju je govorio o učincima koje upotreba umjetne inteligencije može imati na osobnu slobodu.
Mons. Lucio Adrián Ruiz, tajnik vatikanskog Dikasterija za komunikacije, posebno se usredotočio na stav Svete Stolice o umjetnoj inteligenciji iznoseći na vidjelo da stavljanje naglaska na umjetnu inteligenciju donosi rizik da uređaji postanu protagonisti. Mons. Ruiz je ustvrdio da se „oruđe koristi, a kultura privikava“, i zatim ustvrdio da ovaj razvoj predstavlja odgojni izazov, ali i izazov na teološkoj razini.
Dvije ravnateljice i jedan ravnatelj katoličkih medija iznijeli su svoja predavanja i sudjelovali u diskusiji: Cristine Sanchez Aguilar, ravnateljica španjolskog tjednika Alfa y Omega, Philippine de Saint-Pierre, ravnateljica francuske katoličke televizije KTO, i Branimir Stanić, ravnatelj hrvatskog katoličkog tjednika Glas koncila.
Ravnateljica Sanchez Aguilar istaknula je potrebu za profesionalizacijom vjerskih informacija, čime bi se prevladalo pitanje lažnih vijesti i odgovorilo na izazove umjetne inteligencije. Pozvala je da se na te nove izazove gleda kao na priliku istovremeno ukazujući na važnost autoritativne informacije i „staroga stila“.
Philippine de Saint-Pierre postavila je pitanje povjerenja koje crkvene ustanove trebaju imati prema katoličkim medijima, a ujedno je istaknula da posao katoličkih medija mora biti da govore o stvarnosti i pomažu ustanovama, bez popuštanja bilo koje vrste, upravo zbog novinarske vjerodostojnosti što je najbolja usluga koja se može učiniti.
Ravnatelj Branimir Stanić opisao je medijsku situaciju u Hrvatskoj i zamolio da katolički mediji imaju pristup bliži jeziku Crkve, kako bi jezik onoga o čemu se izvještava bio strukturiran i ocrtan na ispravan, produbljen i vjerodostojan način u skladu s činjenicama o kojima se govori.
Rasprave koje su uslijedile bile su posebno žive, a omogućile su glasnogovornicima da se pozabave različitim točkama s gledišta Crkve u svojim zemljama.
Zaključujući zasjedanje, biskup Martins osvrnuo se na teme o kojima je raspravljano. Rekao je „da smo na pragu nove kulture“, jer je „umjetna inteligencija sveprisutna i mi smo uronjeni u tu novu kulturu“.
Biskup Brás progovorio je o nužnosti brige za ljudsku slobodu, istaknuvši da umjetna inteligencija svojom sveprisutnošću ljudsku stranu čini još važnijom. Zbog toga, istaknuo je, središnje mjesto mora se vratiti izravnim svjedočanstvima i ljudskim odnosima.
Dogovoreno je da termin sljedećeg susreta medijskih predstavnika biskupskih konferencija bude održan u Pragu, od 3. do 5. lipnja 2025, stoji u priopćenju CCEE-a. (kta/ccee.eu)
