Bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn u subotu 18. siječnja slavio je misu zahvalnicu u povodu 80. rođendana i skorašnjeg umirovljenja, izvijestio je Kathpress, prenosi IKA.
Kardinal, koji će 22. siječnja napuniti 80 godina života, svečanu misu u bečkoj katedrali sv. Stjepana slavio je u nazočnosti državnih crkvenih čelnika, kao i predstavnika drugih vjeroispovijesti. Kardinal Schönborn je u propovijedi upro „zahvalan pogled na našu zemlju, na Austriju“, ali i na „duboke izvore nade“ u kontekstu biblijskih čitanja. „Bez dobrog, življenog zajedništva ne bih nikada mogao vršiti svoju službu, aktivno obavljati moju službu s kojom se uskoro opraštam“, rekao je kardinal osvrćući se na gotovo 30 godina na čelu bečke nadbiskupije.
Pozvao je na „uspjeh društvenog zajedništva starosjedilaca i pridošlica“, koji je prema njegovim riječima „odlučujući za budućnost“. Podsjećajući na svoju osobnu životnu povijest kao izbjegličko dijete, kardinal je rekao da Schönborn je rekao da imati srca za izbjeglice spada u ljudskost. „A to može postati i naša sudbina. Sućut je ono što društvo čini ljudskim. Nemilosrdnost truje društvo i nas same“, istaknuo je. Na kraju propovijedi naglasio je kako mu je najveća želja da se „uzajamna dobrohotnost nikad ne izgubi, ako smo i u sukobu“.
„Danas posebice bolno osjećam kontrast između radosnog slavlja zahvalnosti, koje slavimo, i velikog oproštaja od Crkve koji u našoj zemlji vrše mnogi ljudi najčešće šuteći. Samo u 2023. bilo ih je 85 tisuća“, rekao je kardinal Schönborn podsjećajući na brojne osobe koje napuštaju Crkvu. Kako je naglasio, svoju je propovijed zamislio kao „iskrenu bilancu“. I on sam, podsjetio je, duguje Bogu odgovornost za svoju službu.
„Približavamo se široko rasprostranjenoj vjerskoj nepismenosti“, rekao je, dodavši kako to može biti i prilika za novu potragu za smislom i otkrivanjem vjere.
Unatoč brojnim ljudima koji napuštaju Crkvu, rekao je kardinal, ipak je „čudno da dvije trećine pučanstva žele da Austrija ostane kršćanska zemlja. Kako to spojiti“, upitao je. „Što znači da je cijela Austrija, ljudi ove zemlje, u tako kratkom vremenu nakon rata, unatoč općem siromaštvu, obnovili katedralu, gotovo istom brzinom kao što je cijela Francuska, sekularna zemlja, obnovila svoju u požaru teško oštećenu Notre Dame? Koja se nada tu pokazuje, koja živost“, dodao je.
Pozvao je na zahvalnost „da možemo živjeti u miru. To nije samo po sebi razumljivo“, rekao je te dodao kako je zahvalan i „da u Austriji vlada tako dobar suživot religija. Ni to nije samo po sebi razumljivo“.
Vjera u nasljedovanje Isusa Krista vodi uvijek u zajedništvo, naglasio je. U biti Crkve od početka je da nikad nije homogena, nego obuhvaća različite skupine. „U 70 godina moga svjesnog života u Crkvi doživio sam široki raspon, napeto zajedništvo velikih razlika, često puno napetosti. Ja sam, možda drugačije nego drugi, Crkvu doživio kao veliku širinu“, opisao je.
Na misi zahvalnici sudjelovalo je više od četiri tisuće osoba. Na početku mise, kardinalu je rođendan čestitao austrijski savezni predsjednik Alexander Van der Bellen, a misa je započela ekumenskim razmatranjem o krštenju nasred bečke katedrale. Vodeći predstavnici kršćanskih Crkava u Austriji zajedno s nadbiskupom obnovili su krsne zavjete. (kta/ika)
