Trojstva nedjelja: slika Božje ljubavi
Pitanja i odgovori o kršćanstvu

Trojstva nedjelja: slika Božje ljubavi

Ovu prvu nedjelju nakon Duhova Crkva nas poziva na spomen Presvetog Trojstva. Zašto je ovo savršen trenutak?

Evanđelje (Pročitaj Iv 3,16-18)

Današnje evanđelje razlikuje se od svih koje smo vidjeli tijekom dugih razdoblja korizme i Uskrsa. Iz nedjelje u nedjelju, Evanđelja izvještavaju o Isusovim djelima. Bili su to odlomci puni razgovora i događaja koji su pokretali Njegovu priču, kulminirajući Njegovim uzašašćem na nebo i Njegovim obećanjem da će poslati Duha Svetoga. Danas nam, međutim, sveti Ivan daje svojevrsnu Sažetak od ovog. Jednostavan je, ali kakav zamah ima! Pažljivo pročitajte prvi stih kako ne biste propustili njegov utjecaj kroz poznatost: “Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni.” Ako razumijemo opseg ove izjave, znat ćemo zašto je savršeno prikladno da je danas nedjelja Trojstva.

“Bog je tako ljubio svijet” neizbježno nas vraća sve do stvaranja, gdje se prvi put susrećemo s “Bogom” i “svijetom”. Zašto Bog toliko voli svijet? Ne možemo u potpunosti odgovoriti na ovo pitanje ako ne shvatimo zašto je On uopće stvorio svijet. Dok čitamo prvih nekoliko poglavlja Postanka, jedna stvar koju odmah shvaćamo jest da fizički svijet postoji kao dom za krunu stvaranja: muškarca i ženu. U kratkom, ali iznimno važnom retku, vidimo Božju namjeru za čovječanstvo: “Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična” (Post 1,26). Ovo nam sigurno ne govori sve što bismo željeli znati o našoj kreaciji, ali nam govori ono što najviše trebamo znati. Bog, “Mi” u ovom stihu, želi da čovjek bude poput Njega. Prvo, primijetite paradoks. Postoji pluralitet u jeziku singularnosti. Postoji samo jedan Bog koji stvara svemir, ali ovaj Bog smo “Mi”. Tajanstveno! Trebat će jako puno vremena da se razjasni značenje ovog paradoksa. Zatim, implicitno u ovoj izjavi je poziv. Zašto stvarati čovjeka na “Našu” sliku i priliku ako ne poželjeti mu dobrodošlicu u zajednicu i zajedništvo “Nas”? Ovo je vitalna informacija. Ako je čovjek stvoren na sliku Boga koji je “Mi”, onda je čovjek stvoren za zajedništvo s “Nama” Božjim. Osim toga, u sljedećem poglavlju Postanka nalazimo da “nije dobro” da čovjek bude sam (Post 2,18). To je bila jedina stvar u stvaranju koju je Bog proglasio “nedobrom”. Međutim, ima savršenog smisla. Ako smo poput Boga koji je “Mi”, tada smo namijenjeni za zajedništvo s drugim bićima poput nas. To bi bio pravi odraz bivanja na Božju sliku.

Čitajući dalje u Postanku, otkrivamo da je Božji plan bio ozbiljno prekinut ljudskom neposlušnošću. Adamova i Evina svojevoljnost prekinuli su njihovo zajedništvo s Bogom i jedno s drugim. Stekli su Božju pravednu kaznu, ali budući da je “Bog tako ljubio svijet,” dao im je obećanje. “Žena” i njezino “sjeme” će se jednog dana boriti s Neprijateljem koji ih je zaveo na pobunu. U međuvremenu su protjerani iz Vrta, ali nije uništen. To je nagovijestilo mogućnost povratka.

Dakle, vrlo rano, pozornica je postavljena za dramu spasenja za koju je potreban ostatak povijesti da se odvija. Počeli smo istraživati ​​tu povijest u došašću, kada smo otkrili da je mlada djevojka u Nazaretu bila “žena” koju je Bog obećao, a njezino “potome” bio je Isus, Božji vlastiti Sin, koji je postojao od početka, ali je postao Čovjek u Utjelovljenje. “Nas” iz Postanka počinje poprimati oblik. Korizma i Uskrs ponovili su zaista nezamislivu povijest Božjeg Sina koji je umro umjesto nas kako bi uklonio kaznu izrečenu nama (kao Adamovoj djeci) u Vrtu. Doživio je Božju pravednu osudu za nas, au svom uskrsnuću, u jednom je zamahu pobijedio Sotonu, grijeh i smrt. Zatim, potezom koji nitko nije mogao predvidjeti, kada je uzašao na nebo, kralj Isus je poslao Duha Svetoga da dovrši dugogodišnju Božju namjeru pri stvaranju. Duh Sveti, Božji vlastiti život u nama, je Taj koji omogućuje čovjeku da stupi u zajedništvo za koje je stvoren, ne samo s Božjim „Nama“, sada potpuno objavljenim kao Bog Otac, Sin, i Duha Svetoga, ali i jedni s drugima. Wow!

Ova nam povijest pomaže da potpunije razumijemo sažetak svetog Ivana o Božjoj ljubavi. Znamo velike visine s kojih je čovjek pao u Vrtu i dramatičan Božji odgovor – slanje svog jedinog Sina – da nas obnovi. Isus je došao spasiti, a ne osuditi. Osuda na grijeh već počivao na čovjeku iz Vrta. Nije se pojavio u ljudskoj povijesti utjelovljenjem. Vjera u Isusa spasit će čovjeka od osude grijeha. Zato sveti Ivan kaže: “Tko ne vjeruje, već je osuđen, jer nije vjerovao u ime jedinorođenoga Sina Božjega.”

“Bog je tako ljubio svijet” da je učinio sve što je potrebno da ga upoznamo i zavolimo, djelo koje su, u različitim razdobljima ljudske povijesti, izvršili Otac, Sin i Duh Sveti. Sada kada je priča završena, pravo je vrijeme da kažemo: “Blagoslovljeno Presveto Trojstvo danas!”

Mogući odgovor: Presveto Trojstvo, hvala Ti za sve što si učinio da me primiš u svoje zajedništvo za vječnost. Stvoren sam za ovo.

Prvo čitanje (Pročitaj Izl 34,4b-6, 8-9)

Nakon što smo pregledali opseg spasenja u našem čitanju Evanđelja, sada možemo ispitati jedan dio goleme povijesti koji je naveo svetog Ivana da napiše: “Bog je tako ljubio svijet.” Ovdje se nalazimo na planini Sinaj, dok se Mojsije sa zlatnim teletom vraća u prisutnost GOSPODA nakon izraelskog otpada. U svom bijesu što je osobno vidio orgijastičku pobunu Božjeg naroda, Mojsije je bacio prvi set ploča Božjeg zakona, razbivši ih u proročanskoj demonstraciji onoga što je narod učinio svojom neposlušnošću. Međutim, Mojsije je posredovao u njihovu korist i Bog je prihvatio njegovo posredovanje. Sada, Mojsije uzima još jedan set ploča u GOSPODINU prisutnost kako bi On mogao na njima po drugi put napisati svoj Zakon za svoj narod.

U današnje čitanje nije uključen Mojsijev zahtjev da Bog učini više od ponovnog pisanja ploča: “Mojsije reče: ‘Molim te, pokaži mi svoju slavu’ (Izl 33,18). Čak i uz Mojsijevo dugo prijateljstvo s Bogom, njegova je srdačna želja bila za “više”, kao što bi trebalo biti i za nas. Bog ispunjava njegov zahtjev, prolazeći pored njega dok je bio zaštićen u rascjepu stijene. U vrlo rijetkom samoopisu, Bog se identificira kao milosrđe, milost, strpljivost, ljubaznost i vjernost. Uočite u ovom susretu mračnu sugestiju Trojstva: “Sišavši u oblaku, Jahve stade s Mojsijem.” Bog na nebu (Otac) silazi u oblaku (Duh) i stoji, prolazi poput čovjeka (Sin). Kad je Mojsije to doživio, on se “poklonio do zemlje u slavljenju”, kao što smo pozvani činiti na nedjelju Trojstva. Pažljivo promotrite Mojsijev zahtjev za Božji zalutali narod: “…pođi s nama u društvu. Ovo je doista narod ukočen; ipak oprosti našu zloću i grijehe i primi nas kao svoje.” Što on pita?

Mojsije želi zajedništvo, blizinu, fizičku blizinu Boga i Izraela, upravo ono za što smo stvoreni. On priznaje problem uzrokovan grijehom (riješio ga je Isus, stotinama godina kasnije), i čezne da Izrael bude Božja vlastita djeca (ostvareno Duhom Svetim na Pedesetnicu). Čak ni Mojsije, koji je tako dobro poznavao Boga, nije mogao zamisliti kako će ova molitva na kraju biti uslišana. Budući da to činimo, imamo još jedan razlog reći: “Blagoslovljeno Presveto Trojstvo danas!”

Mogući odgovor: Presveto Trojstvo, tražim od Tebe, za sebe i Crkvu, ono što je Mojsije tražio na Sinaju: “Dođi s nama u društvu” danas.

Psalam (Pročitaj Dan 3:52-55)

Ako nas naša čitanja danas potaknu da blagoslovimo Presveto Trojstvo, ovaj hvalospjev iz Danielove knjige daje nam savršene riječi za to. Njegovi stihovi sadrže sve veće intenziviranje onoga za što znamo da bi Božja ljubav prema svijetu trebala iz nas tražiti: “Slava i hvala zauvijek!”

Mogući odgovor: Presveto Trojstvo, u ovim riječima osjećam zanos Tvoje vladavine svim stvorenjem. Pomozi mi da zadržim ovu viziju! Ponekad mi zatamni.

Drugo čitanje (Pročitaj 2 Kor 13,11-13)

Ovo čitanje poslanice, uz nevjerojatnu kratkoću, pomaže nam vidjeti praktičnu primjenu djela Presvetog Trojstva u našu korist. Zamislite da upitamo svetog Pavla: “Koju razliku čini nauk o Trojstvu za moj svakodnevni život?” Dobro pitanje! Evo njegovog odgovora. Uživajmo u svakoj jednostavnoj frazi: Braćo i sestre, radujte se (jedini prikladan odgovor na djelo Trojstva). Popravite se (Isus je pobijedio grijeh i dao nam svog Duha; živite u toj pobjedi). Potaknite se… složite se… živite u miru… pozdravite jedni druge svetim poljupcem (živi jedinstvo koje nam je izborilo Trojstvo). Bog ljubavi i mira bit će s vama (Mojsijev zahtjev za Božju prisutnost među Njegovim narodom ispunilo je Trojstvo). Milost Gospodina Isusa Krista i ljubav Božja i zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama (Blagoslovljeno Presveto Trojstvo danas!).

Mogući odgovor: Ponovno pročitajte poslanicu – to JE naš odgovor.


Slika Renata Sedmakova na Shutterstock

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Vrijeme je za povratak na autentična sveučilišta

Katoličke vijesti

Velika rezidba: Peta uskrsna nedjelja

Katoličke vijesti

Je li krivnja posebno kršćanska?

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti