U trebinjskoj katedrali Rođenja BDM izvedena je 22. veljače veličanstvena sekvenca ili posljednica „Stabat Mater Dolorosa“ iz 1736. godine autora Giovannija Battiste Pergolesija.
Organizatori ovoga izuzetno značajnog događaja su: katedralna Župa Rođenja Blažene Djevice Marije, Grad Trebinje i Udruženje „Orgelpunkt“. Djelo je izvelo četvero međunarodnih umjetnika koji u svojoj karijeri imaju značajna glazbena ostvarenja: Sara Vujošević Jovanović, Dmitrii Grinikh, Tanja Bogdanović i Karolina Juodelyte. Njihove karijere obilježene su izuzetnim nastupima na najznačajnijim svjetskim pozornicama te donose bogatstvo iskustava stečenih u suradnji s vodećim kazalištima, orkestrima i uglednim glazbenim festivalima.
Ovo maestralno, duboko emotivno i izvođački izuzetno izazovno djelo za sopran, bariton, violinu i orgulje, smatra se vrhunskim primjerom barokne glazbe, ali i tragične refleksije ljudskih patnji kroz prizmu vjerovanja. Osim zahtjevnosti same partiture, djelo je i muzikalna sinteza snažna emotivnog naboja i filozofskoga promišljanja o životu i smrti. Majstorstvo soprana, baritona, orgulja i violine zahtijeva tehničku preciznost i emotivnu posvećenost čineći ga jednim od najizazovnijih djela za izvođenje u povijesti klasične glazbe.
Trebinje, grad prepoznat po svojoj multikulturalnosti i međusobnome uvažavanju različitih religijskih i kulturnih identiteta nije slučajno mjesto održavanja ove svečanosti. Ove godine specifičnost događaja dobiva dodatnu težinu jer se nadnevak katoličkoga i pravoslavnoga Uskrsa/Vaskrsa poklapaju, što ima snažnu simboliku i naglašava ekumensku želju i otvorenost ideji koja okuplja kršćanske zajednice u jedinstvenu duhovnom iskustvu. Ekumenizam u ovome kontekstu označava težnju za razumijevanjem i međusobnim poštivanjem različitih kršćanskih tradicija, a upravo izvedba veličanstvenoga djela „Stabat Mater“ simbolizira najuzvišeniji oblik toga spajanja. Ovo je djelo svake godine obvezno na repertoarima poznatih kulturnih institucija i izvodi se uvijek u pokorničkome vremenu pred Uskrs. Izvođenje djela „Stabat Mater“ nije samo glazbeno, nego i duhovno putovanje koje istražuje dubine ljudske patnje, ali i nade.
Stabat Mater… (Stala Majka…) početne su riječi srednjovjekovne tužaljke Djevice Marije čije je stihove napisao sv. Bonaventura, a uglazbilo ju je više skladatelja, među kojima je i Pergolesi. Inače, ova se popijevka pjeva i kod nas u pobožnosti križnoga puta.
Pozdravne riječi i zahvalu prije početka koncerta izrekao je župnik katedralne Župe Rođenja BDM i biskupski vikar za Trebinjsko-mrkansku biskupiju don Ante Luburić. Između ostaloga je rekao:
„Poštovana publiko, ljubitelji lijepe umjetnosti koju večeras imamo mogućnost i radost doživjeti u duhovnoj glazbi. Kao čuvar i domaćin ovoga prostora u kojemu se nalazimo želim vam izraziti srdačnu dobrodošlicu u katedralu tisućljetne Trebinjsko-mrkanske biskupije koja ovaj dični grad, iako još nedovršena, krasi već 140 godina. Poseban dragulj ove katedralne crkve, kako to i priliči za svaku katedralu, krase njezine orgulje koje ne samo da prinose ljepoti i bogatstvu redovita liturgijskog pjevanja, nego svake godine služe i za održavanje Orguljskoga koncerta.
Zašto Orguljski koncerti u katedralnoj crkvi u Trebinju? Organiziranjem orguljskih koncerata u našemu gradu nastojimo nastaviti drevnu tradiciju razvoja glazbene umjetnosti u gradu Trebinju koju je još 1889. godine, prije punih 135 godina pokrenulo i osobito uspješno vodilo trebinjsko Hrvatsko glazbeno i pjevačko društvo „Slavulj“, a time i odati priznanje svima onima koji su svojim radom, na zdravim temeljima naše ovdašnje povijesti, promicali kulturu, prosvjetu i umjetnost u ovome gradu, na dobro svoga grada, naroda i svih svojih sugrađana. Nažalost, tijekom 1947. dolazi do raspusta nacionalnih društava, pa tako i „Slavulja“.
Trebinjski Orguljski koncert tijekom višegodišnjega djelovanja izrastao je u jedan od prepoznatljivih kulturnih programa i ponuda grada Trebinja, povezujući redovito visok umjetnički doseg s moćnom vizijom budućnosti u kojoj su vjera i kultura žarišta susreta, a ne podjele. Zahvaljujući svojoj kvaliteti, danas ima zasluženo mjesto u nematerijalnoj kulturnoj baštini grada Trebinja jer je hvalevrijednom Odlukom Grada od prošle godine uvršten i u redoviti program Trebinjskoga kulturnog ljeta, na čemu smo vrlo zahvalni. (…)
Ova kompozicija, nastala u 18. stoljeću, jedno je od najdirljivijih glazbenih ostvarenja posvećenih motivu majčine tuge. Pergolesi je ovo djelo napisao u posljednjim danima svoga kratkog života. Umro je u dvadeset šestoj godini. Povukao se u kapucinski samostan Pozzuoli pokraj Napulja gdje je dovršio ovo djelo kao svoju oporuku, svoj credo. Mnogi muzikolozi su pisali, da je Pergolesi poživio duže, po svojim bi djelima nadmašio mnoge slavne kompozitore. Jean-Jacques Rousseau je za uvodni stavak rekao: „To je najsavršeniji i najdirljiviji duet koji je uopće napisan u povijesti glazbe.“ U jednome povijesnom razdoblju mnoga djela su pripisana Pergolesiju, što nije bila istina. No „Stabat Mater“ je sigurno Pergolesijevo djelo jer je sačuvan i rukopis u njegovu rukopisu.Djelo je skladano za napuljsku bratovštinu Cavalieri della Vergine dei Dolori di san Luigi al Palazzo. Pergolesi je bolovao, između ostalih bolesti i od tuberkuloze, ali je djelo u toj teškoj bolesti uspio završiti. Tužnu, dirljivu i proživljenu molitvu Blažene Djevice Marije pod križem Pergolesi je skladao na svoj način. Ne možemo samo riječima opisati ovu duboku bol i teologiju Majke. No, vjerujem da će nam pomoći i glazba Pergolesija koji je tako duboko izbliza osjećao smrt dok je pisao ove note. Iako mlad, tegobno i patničko iskustvo pomoglo je da nam svojim djelom, koje večeras slušamo, tako zorno predoči i približi molitvu, razmišljanje i bol Majke pod križem…“
Na kraju svoga obraćanja, župnik je osobito pozdravio uvažene goste iz svijeta politike, kulture i društva te zahvalio organizatorima i izvođačima ovoga duhovno-kulturnog događaja spomenuvši kako je ovom izvedbom grad Trebinje dodano na popis velikih kulturnih gradova i mjesta u kojima se izvelo ovo veličanstveno Pergolesijevo djelo.
(kta)
