ACI MENA, 15. 9. 2024. / 07:00 sati
U četvrtak, 12. rujna, Armenski katolički patrijarhat održao je veliku ceremoniju na Trgu mučenika u Bejrutu u znak dobrodošlice posmrtnim ostacima kardinala i patrijarha Grgura Petra XV. Agagianiana iz Rima. Njegovo će tijelo biti položeno u armenskoj katoličkoj katedrali svetog Ilije i svetog Grgura Prosvjetitelja u središtu Bejruta.
Agagianian, poznat po svom snažnom protivljenju komunističkoj vladavini tijekom hladnoratovske ere, postao je istaknuta osoba u povijesti Katoličke crkve. Bio je vodeći kandidat za papinstvo u dva navrata. U Rimu je 28. listopada 2022. započeo proces njegove beatifikacije, korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi.
Posmrtni ostaci pokojnog armenskog katoličkog patrijarha stigli su u Libanon u staklenom lijesu koji je nosilo 12 mladih libanonskih muškaraca iz različitih vjerskih denominacija, simbolizirajući međuvjersko jedinstvo.
Dok je armenski izviđački bend svirao, prisutni su posegnuli za dodirivanjem kovčega za blagoslov. Neki su bacali rižu i latice ruže na kovčeg – bliskoistočna tradicija koja simbolizira radosnu dobrodošlicu.
Svečanost, kojoj su prisustvovale razne političke i vjerske ličnosti, započela je dokumentarnim filmom o životu pokojnog patrijarha.
U iskrenom govoru, sadašnji armenski katolički patrijarh, Raphaël Bedros XXI Minassian, rekao je: “Doveli smo ga u Libanon kako bismo svijetu pokazali naše jedinstvo, solidarnost i uzajamnu ljubav među denominacijama i svim stranama. Mladići različitih denominacija nosili su lijes, predstavljajući pravi odraz onoga kako izgleda libanonska obitelj.”
Maronitski patrijarh kardinal Bechara Boutros al-Rahi, vođa najveće kršćanske zajednice u Libanonu, potvrdio je da će Aghajanianova grobnica biti u armenskoj katoličkoj katedrali svetog Ilije i svetog Grgura Prosvjetitelja na trgu Dabbas u Bejrutu.
“On je među nepotkupljivima Crkve”, dodao je. “Nadamo se da će ovo čudo olakšati molbu za njegovu beatifikaciju. U svakom slučaju bit će blažen i veliki svetac. Čestitamo Armenskoj katoličkoj crkvi, svim crkvama i cijelom Libanonu. Velika su Božja čudesa u njegovim svecima.”
Biskup Krikor Badishah, pomoćni biskup patrijaršijske biskupije Beirut, izjavio je: „Zahvaljujući veličanstvenoj nazočnosti brojnih sudionika, Trg mučenika ponovno nije samo mjesto, već nacionalni simbol koji ujedinjuje sve Libanonce, bez obzira na njihovu pripadnost. To je svjetionik nade koji svijetli nad našom voljenom domovinom, neprestano nas podsjećajući na naše zajedničke vrijednosti i naše neraskidivo jedinstvo.”
Tijekom ceremonije nastupio je pjevač Layal Nehmé Matar u pratnji orkestra libanonske vojske, dodajući atmosferu poštovanja i svečanosti.
Proces beatifikacije
Inicijativa za beatificiranje Agagianiana započela je s bivšim armenskim katoličkim patrijarhom Krikorom Bedrosom XX. Ghabroyanom. Dobilo je zamah kada je trenutni patrijarh, Minassian, prije otprilike dvije godine zatražio otvaranje Agagianianove grobnice, otkrivajući njegovo očito netruležno tijelo.
Iako u Crkvi ne postoji službeni protokol za utvrđivanje je li tijelo neraspadljivo i neraspadljivost se ne smatra znakom svetosti, mnogi se sveci smatraju neraspadljivima. Formalni proces za njegovu moguću kanonizaciju pokrenut je u Rimu 28. listopada 2022.
Ova faza uključivala je temeljitu istragu, ispitivanje svih aspekata Agagjanijanova života i vrlina. Podaci su prikupljeni iz pisanih dokumenata i suvremenih svjedoka, kao i izvještaja o čudima koja su se pripisivala njegovom zagovoru. Proces sada ubrzano napreduje.
Ostavština patrijarha Agagjanijana
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Agagjanijan je bio poznat po svojoj vrlini. Posebno mjesto u njegovoj duhovnosti imala je Djevica Marija, a bio je odan Presvetom Srcu Isusovu i Euharistiji. Bio je zagovornik pravde i služio je marginaliziranim osobama, uključujući starije osobe, siročad i osobe s invaliditetom. Čak i nakon što je postao biskup, nastavio je posjećivati armensku dijasporu diljem svijeta.
Agagijan je imao nekoliko značajnih položaja u Crkvi. Papa Pio XII. imenovao ga je 1946. kardinalom, a od 1958. do 1970. bio je pročelnik Svete kongregacije za širenje vjere (Propaganda Fide), buduće Kongregacije za evangelizaciju naroda, te je predsjedao papinskom komisijom odgovornom za izradu nacrta zakona za istočne katoličke crkve. Također ga je imenovao papa Pavao VI. da služi kao jedan od četiri moderatora posljednjih godina Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.), značajnog događaja u modernoj katoličkoj povijesti. U vrijeme kada je papa rijetko napuštao Rim, Agagianian je služio kao izaslanik Svete Stolice, posjećujući mnoge zemlje na više kontinenata. Dva puta je smatran “papabile”, ozbiljnim kandidatom za papinstvo, 1958. i 1963. godine.
Agagianianova veza s Libanonom
Agagianian je bio gruzijsko-armenskog podrijetla, ali je stekao libanonsko državljanstvo nakon što je došao u zemlju kao apostolski vizitator 1935. Godinu dana kasnije, u dobi od 42 godine, postao je patrijarh Armenske katoličke crkve.
Razvio je bliske odnose s raznim segmentima libanonskog društva i radio na zbližavanju političara. Često bi ih okupljao u armenskom katoličkom samostanu u Jouniehu (planina Libanon) na privatne sastanke. Agagianian je odigrao ulogu u pomirenju maronitskog patrijarha Paula Meouchija s tadašnjim libanonskim predsjednikom Camilleom Chamounom. Također je pomogao u imenovanju Charlesa Heloua (koji je kasnije postao predsjednik Libanona) za prvog libanonskog veleposlanika u Vatikanu.
Agagianian je bio poznat kao “patrijarh graditelj” zbog svojih brojnih arhitektonskih projekata, uključujući školu i sirotište u Anjaru u Libanonu. Njegovi posmrtni ostaci položeni su u armenskokatoličku katedralu svetog Ilije i svetog Grgura Prosvjetitelja koju je sagradio u srcu Beiruta.
Ovaj je članak bio prvi objavio ACI Mena, CNA-ov partner za vijesti na arapskom jeziku, a preveo ga je i prilagodio CNA.
Romy Haber libanonska je novinarka i istraživačica s diplomom novinarstva i postdiplomskim studijem međunarodne sigurnosti, specijalizirana za pitanja manjina na Bliskom istoku.
Souhail Lawand je pisac u ACI MENA, istraživač rimske i kršćanske povijesti, edukator i vođa izviđača.
