Marcelin je bio svećenik, a Petar egzorcist. Mučeni su 299. tijekom Dioklecijanovih progona.
Njihov grob se poštuje na starome rimskome groblju na Labikanskoj cesti. Ondje je car Konstantin podigao baziliku, a uz nju mauzolej za svoju majku Helenu. Dio relikvija ovih svetih mučenika prenesen je 827. u Njemačku, u Seligenstadt na rijeci Majni.
Najstariji izvještaj o mučeništvu ovih dvaju mučenika imamo od pape Damaza. On svjedoči kako ga je kao dječak čuo iz usta samoga krvnika koji ih je mučio. Prema Papinu svjedočanstvu sudac je odredio da mučenici budu pogubljeni u guštiku jedne šume. Zapovjedio je i to da im se zametne svaki trag. Mučenici su si sami morali iskopati grob. U njemu su ostali sve dok ga nije otkrila rimska gospođa Lucilla, koja ih je dala otkopati i prenijeti na drugo mjesto. Druga bazilika svetim mučenicima u čast podignuta je oko 595. Ona se nalazi na novoj Labikanskoj cesti, danas na uglu Via Merulana, nasuprot franjevačkog visokog učilišta Antonianuma.
J.P., KT
