18. listopada je svetkovina svetog Luke Evanđelista
18. listopada je svetkovina svetog Luke Evanđelista.
Tko je on bio i što znamo o njemu?
Evo 10 stvari koje treba znati i podijeliti…
1) Tko je bio sveti Luka?
Sveti Luka spominje se imenom u tri odlomka Svetoga pisma:
- U Kološanima 4,14 sveti Pavao piše: “Pozdravljaju vas Luka, ljubljeni liječnik, i Dema.”
- U 2. Timoteju 4,11 Pavao piše: “Samnom je Luka. Uzmi Marka i dovedi ga sa sobom; jer on mi je vrlo koristan u službi.”
- A u Filemonu 23-24 Pavao piše: “Pozdravlja te Epafra, moj suzatvorenik u Kristu Isusu, a isto tako i Marko, Aristarh, Dema i Luka, moji suradnici.”
Budući da se Luka spominje u tri poslanice, možemo zaključiti da je bio čest pratilac sv.
Također je sudjelovao u Pavlovom radu, budući da se spominje kao jedan od Pavlovih “suradnika”.
Činjenica da Pavao u svojoj posljednjoj poslanici kaže da je “Luka sam sa mnom” sugerira da je on bio posebno prisan i vjeran suputnik.
Konačno, spominjanje Luke kao “voljenog liječnika” ukazuje na to da je njegov “dnevni posao” (za razliku od njegovih apostolskih nastojanja) bio liječnik.
2) Koje je knjige Svetoga pisma napisao sveti Luka?
Sveti Luka identificira se rano (2 stoljeća) tradicija kao autor trećeg evanđelja i kao autor knjige Djela apostolskih.
On je također mogao imati ulogu u sastavljanju nekih od pisama pripisanih svetom Pavlu (vidi dolje).
Čak i ako je napisao samo Luku i Djela apostolska, ipak je napisao više Novog zavjeta nego bilo koji drugi autor! Luka i Djela zajedno imaju gotovo 38 000 riječi ili 24% cijelog Novog zavjeta.
3) Što dugujemo svetom Luki za njegovo Evanđelje?
Evanđelje po svetom Luki jedno je od tri “sinoptička evanđelja”, što znači da pokriva veći dio istog područja kao i ona po Mateju i Marku.
Kao rezultat toga, da Lukino evanđelje nije napisano, još uvijek bi postojao veliki dio priče o Isusu koji bi bio sačuvan (ne samo Matej i Marko, već i Ivan). Međutim, postoje određene stvari koje samo Luka bilježi.
Među njima su ovi odlomci (plus brojni drugi):
- Prorečeno rođenje Ivana Krstitelja (1,5-25)
- Isusovo rođenje najavljeno (1,26-38)
- Posjeta (1:39-56)
- Rođenje Ivana Krstitelja (1,57-80)
- Obrezanje i prikazanje Isusovo (2,21-40)
- Pronalazak u hramu (2:41-52)
- Udovica Nainova sina (7:11-17)
- Misija Sedamdesetorice (10:01-20)
- Dobri Samaritanac (10:29-37)
- “Marija je izabrala dobar dio” (10,38-42)
- Prijatelj u ponoć (11:5-8)
- Parabola o bogatoj ludi (12:13-21)
- Parabola o izgubljenom novčiću (15:8-10)
- Prispodoba o izgubljenom sinu (15:11-32)
- Prispodoba o mudrom upravitelju (16:1-8)
- Lazar i bogataš (16,19-31)
- Deset gubavaca očišćeno (17:11-19)
- Prispodoba o upornoj udovici (18,1-8)
- Prispodoba o farizeju i cariniku (18,9-14)
- Večera sa Zakejem (19,1-10)
- Tko je najveći? (22:24-32)
- Isus pred Herodom Antipom (23,6-12)
Da oni nisu zabilježeni u Lukinom evanđelju, ne bismo znali za njih, jer nisu zabilježeni drugdje u Novom zavjetu.
4) Gdje je Luka dobio informacije za svoje Evanđelje?
Na početku svog Evanđelja Luka piše:
Utoliko što mnogi su se prihvatili sastavljanja pripovijesti stvari koje su se među nama postigle, kao što su nam ih predali oni koji su od početka bili očevici i službenici riječii meni se učinilo dobrim nakon što sam slijedio sve stvari blisko već neko vrijeme, da vam napiše uredan račun [Luke 1:1-3].
Lukino pozivanje na pripovijesti o događajima u Evanđelju koji su prethodili njegovom i njegovo spominjanje toga da je slijedio “sve stvari,” s onima koji čine njegov vlastiti izvještaj, čini se da ukazuje na to da je koristio pisane izvore za neke od svojih informacija.
S obzirom na sličnosti koje Luka ima s Matejem i Markom (druga dva sinoptička evanđelja), vjerojatno je da je koristio jedno ili oba.
Također kaže da je podatke crpio od “očevidaca i propovjednika riječi”.
Jedan od očevidaca koje je vjerojatno intervjuirao bila je sama Djevica Marija. Luka bilježi materijal u priči o djetinjstvu na način koji implicira da je Marija bila izvor većine ili svega toga (Luka 2:19, 51; više ovdje).
Jedan od propovjednika riječi kojega je vjerojatno koristio kao izvor bio je sveti Pavao. Jedan od načina da se to pokaže je da su riječi o ustanovi Euharistije u Lukinom evanđelju (vidi Luka 22:19-20) vrlo slične formuli koju je koristio sveti Pavao (vidi 1 Kor 11:24-25). Manje je slična formuli korištenoj u Mateju i Marku (vidi Matej 26:26-28, Marko 14:22-24). Vjerojatno je koristio formulu koju je koristio sveti Pavao jer je često čuo Pavla kako drži misu i to mu je bila najpoznatija verzija.
Pojedinac koji je bio i očevidac i službenik riječi s kojim je Luka vjerojatno razgovarao je sveti Petar. Imamo dobar razlog da mislimo da je sveti Petar bio jedan od izvora Djela apostolskih (vidi dolje), i ako ga je Luka intervjuirao zbog toga, vjerojatno ga je intervjuirao i za svoje Evanđelje.
5) Što dugujemo svetom Luki što je napisao knjigu Djela?
Djela apostolska pokrivaju najraniju povijest Crkve nakon Isusove zemaljske službe.
Pokriva razdoblje koje se proteže od 33. do 60. godine.
Bez Djela apostolskih mogli bismo zaključiti nekoliko stvari o ovom razdoblju iz poslanica u Novom zavjetu (npr. da su crkve postojale u gradovima u koje su poslana pisma, nekoliko događaja iz Pavlova života).
Međutim, inače bismo bili potpuno neupućeni u ovo razdoblje. Luka nam je tako učinio veliku uslugu jer nije stao na kraju svog Evanđelja i nastavio bilježiti povijest rane Crkve nakon Isusove smrti i uskrsnuća.
Neizmjerno je obogatio naše znanje o ovom razdoblju.
6) Gdje je Luka dobio informacije za Djela?
Kao i s Evanđeljem, Luka je svoje podatke za Djela apostolska vjerojatno dobio iz pisanih izvora i iz razgovora s očevicima i propovjednicima Riječi.
Također je, osobito, sam svjedočio mnogim događajima iz Evanđelja. To je naznačeno onim što je poznato kao “mi” odlomci u Djelima apostolskim—mjesta na kojima autor govori o tome što smo “mi” učinili i kamo smo “mi” otišli, što ukazuje da je autor bio prisutan tim događajima.
Postoje četiri takva odlomka:
- Djela 16:10–17
- Djela 20:5–15
- Djela 21:1–18
- Djela apostolska 27:1–28
Pisani izvor koji je Luka vjerojatno koristio jest putni dnevnik koji se vodio o Pavlovim putovanjima. Luka je možda sam autor ovog dnevnika, iako ga je možda vodio netko drugi iz pavlinskog kruga.
Postoje i tri osobe koje su vjerojatno poslužile kao glavni izvori za knjigu:
- Petar (prikazan u Djelima 1-6 i 9-12)
- Evanđelist Filip (opisano u Djelima apostolskim 8)
- Pavao (prikazan u Djelima 9, 11 i 13-28)
Odlomci s “mi” pokazuju da je imao čest pristup Pavlu, a znamo da je također imao pristup Petru i Filipu Evanđelistu:
- Imao bi pristup Petru tijekom dvije godine koje je Pavao proveo u kućnom pritvoru u Rimu (Djela 28:30), gdje je Petar također služio.
- Imat će pristup Filipu Evanđelistu tijekom dvije godine koliko je Pavao proveo u pritvoru u Caesarea Maritima (Djela 23:33, 24:27), gdje je živio Filip Evanđelist (Djela 21:8-9).
7) Kada su napisani Lukino evanđelje i Djela?
Napisane su kao popratna djela i posvećene istoj osobi (Teofiliju). Stoga su vjerojatno napisani u isto vrijeme.
Budući da Djela iznenada prekidaju 60. godine, prije nego što se Pavao imao priliku pojaviti pred Cezarom, to je vjerojatno kada su Djela završena.
I Luka i Djela vjerojatno su napisana u Rimu 59.-60. godine.
8) Je li Luka imao udjela u nekom od Pavlovih pisama?
Luka se nikad ne spominje kao jedan od Pavlovih koautora, ali Pavao je često koristio tajnike u procesu pisanja svojih pisama (vidi, npr. Rimljanima 16:22).
Takve tajnice – poznate kao amanuense – mogle su dobiti zadatak da napišu pismo u ime druge osobe, na temelju riječi koje mu je dao onaj za koga je pisao.
Osobito kad je bio u zatvoru, Pavao je možda koristio Luku u tom svojstvu, a neki su primijetili sličnosti u stilu Lukinih Djela i nekih pisama koja se pripisuju Pavlu – osobito pastoralnih pisama (1-2 Timoteju, Titu).
Činjenica da, u 2. Timoteju, Pavao kaže da je “Luka sam sa mnom” (2. Timoteju 4:11) može značiti da je Luka bio pisar kojeg je Pavao koristio da napiše ovo pismo.
Iako se Poslanica Hebrejima ne pripisuje Pavlu, mnogi su primijetili sličnost stila ove knjige s Lukinim Djelima, a Luka je predložen kao mogući autor za nju.
9) Je li Luka bio Židov ili poganin?
Iako su neki tvrdili da je bio Židov, obično se smatra da je Luka bio poganin. Jedan od razloga je taj što se u Poslanici Kološanima on spominje odvojeno od onih “iz obrezanja”:
Aristarh pozdravlja vas moj suzatvorenik, i Ocjena Barnabin bratić (za kojeg ste primili upute – ako dođe k vama, primite ga), i Isus koji se zove Justus. Ovo su jedini ljudi iz obrezanja među mojim suradnicima za kraljevstvo Božjei bili su mi utjeha. . . . Luke voljeni liječnik i Demas pozdraviti te [Colossians4:10-14].
10) Što crkveni oci kažu o Luki?
Ne možemo detaljno pregledati ono što crkveni oci imaju za reći, ali evo dijela onoga što je sveti Jeronim napisao o Luki u svom Živi Illustrious Men:
Luka, liječnik iz Antiohije, kao što pokazuju njegovi spisi, nije bio nevješt u grčkom jeziku.
Pristaša apostola Pavla i suputnik na cijelom njegovom putovanju, napisao je Evanđelje, o kojem isti Pavao kaže: “Mi šaljemo s njim brata čija je hvala u evanđelju po svim crkvama” i Kološanima, ” Pozdravlja te ljubljeni liječnik Luka”, a Timoteju: “Samo je Luka sa mnom.”
Također je napisao još jedan izvrstan svezak kojemu je dodao naslov Djela apostolska, povijest koja se proteže do druge godine Pavlova boravka u Rimu, to jest do četvrte godine Nerona, iz koje saznajemo da je knjiga sastavljena u taj isti grad. . . .
Pokopan je u Carigradu u koji su grad, dvadesete godine Konstancija, prenesene njegove kosti zajedno s ostacima apostola Andrije[[Životi slavnih ljudi 7].
Što sada?
Ako vam se sviđaju informacije koje sam ovdje iznio, trebali biste mi se pridružiti Klub tajnih informacija.
Ako niste upoznati s njim, Klub tajnih informacija je besplatna usluga kojom upravljam putem e-pošte.
Šaljem informacije o nizu zanimljivih tema povezanih s katoličkom vjerom.
Zapravo, prva stvar koju ćete dobiti ako se prijavite su informacije o što je papa Benedikt rekao o knjizi Otkrivenja.
Imao je puno zanimljivih stvari za reći!
Ako želite saznati što su, samo se prijavite na www.SecretInfoClub.com ili koristite ovaj praktični obrazac za prijavu:
Samo mi pošalji e-poštu na [emailprotected] ako imate bilo kakvih poteškoća.
U međuvremenu, što mislite?
Ovaj se članak izvorno pojavio 17. listopada 2014. u Registru.
