Sveti Henrik II., njemački kralj koji je postao zaštitnik benediktinskih oblata
Europa

Sveti Henrik II., njemački kralj koji je postao zaštitnik benediktinskih oblata

Osoblje CNA, 13. srpnja 2024. / 05:00 ujutro

Katolička crkva 13. srpnja slavi svetkovinu svetog Henrika II., njemačkog kralja koji je početkom prvog tisućljeća vodio i branio europsko Rimsko Carstvo.

Henrik je rođen 973. godine u obitelji bavarskog vojvode Henrika i burgundske princeze Gisele u selu Hildesheim u Bavarskoj. Tijekom svoje mladosti dobio je i obrazovanje i duhovno vodstvo od biskupa koji je također postao svetac – svetog Wolfganga iz Regensberga. To je jako utjecalo na Henryja i utjecalo na njegovu vladavinu.

Nakon smrti njegovog rođaka Otona III 1002., Henrik ga je naslijedio kao kralj. Papa Benedikt VIII okrunio ga je za cara Svetog Rimskog Carstva 1014. godine.

Tijekom svoje vladavine, Henrik je dijelio svoju vjeru obnavljajući crkve koje su bile uništene, gradeći samostane i podržavajući ih novcem i zemljom. Kralj je također pomagao siromašnima dajući velikodušne priloge za njihovu pomoć.

Prema povjesničarima, mnogi su se ljudi posvetili Bogu i slijedili Pravilo sv. Benedikta pridružujući se poznatim samostanima. Henry je bio jedan od njih. Predaja kaže da je želio postati benediktinac i živio je kao oblat.

Benediktinci oblati su muškarci i žene, laici i zaređeni, koji traže Boga nastojeći postati sveti u svom svakodnevnom životu, u svojoj obitelji i na svom radnom mjestu. Oblati daruju svoj život Bogu molitvom i služenjem te vjerno sudjeluju u liturgijskom i sakramentalnom životu Crkve.

Henrik je iskazivao takvu ljubav i štovanje prema benediktincima da ga je papa Pio X. proglasio zaštitnikom benediktinskih oblata nakon što ga je proglasio svetim.

Godine 1006. Henry je osnovao Bamberško sjedište i izgradio njegovu katedralu. Posvetio ju je papa Benedikt VIII. 1020. Tijekom tog vremena Henry je također osnovao samostan u Bambergu i podupirao reforme koje su pokrenuli redovnici iz Clunyja u Francuskoj.

Tijekom posljednjih nekoliko godina svog života Henry je patio od ozbiljne bolesti i još jedne bolesti koja mu je ostavila lijevu nogu bogaljem. Pronašao je snagu u molitvi tijekom ovih izazovnih vremena. Umro je u blizini Gottingena u Njemačkoj 13. srpnja 1024. u dobi od 51 godine od kronične infekcije mokraćnog sustava. Pokopan je u katedrali u Bambergu.

Papa Eugen III proglasio je Henrika svetim 1146.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Što je ‘sveto trodnevlje’? CNA objašnjavač

Katoličke vijesti

Izvršni direktor Cisca susreo se s papom Franjom, potpisao obećanje o etici umjetne inteligencije u Vatikanu

Katoličke vijesti

Otvorenje groba sv. Ante i ‘Praznik jezika’

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti