Sveta zemlja bi se mogla pretvoriti u muzej ili arhitektonsku uspomenu, upozorava nadbiskup
Europa

Sveta zemlja bi se mogla pretvoriti u muzej ili arhitektonsku uspomenu, upozorava nadbiskup

Osoblje ACI Prensa, 29. ožujka 2024. / 06:00

Nadbiskup Toleda i primas Španjolske, Francisco Cerro Chávez, naglasio je u nedavnom pismu potrebu da se podupre kršćane u Svetoj zemlji, još više u ovo ratno vrijeme, s obzirom na opasnost da “može postati muzej, samo arheološko sjećanje.”

U svom pismu naslovljenom “Sveta zemlja nas hitno treba u vrijeme rata”, prelat je uputio snažan apel za podršku kršćanskom svjedočenju u regiji.

Osobito govoreći o Papinskoj zbirci Velikog petka za potporu radu franjevaca Kustodije Svete Zemlje, Cerro je rekao da bi “u ovom trenutku bio grijeh ne učiniti to”.

Nadbiskup je ispričao svoje nedavne telefonske pozive franjevcima zaduženima za sveta mjesta, koji su ga upoznali s poteškoćama s kojima se susreću oni i ljudi kojima služe.

Cerro je u svom pismu i kao dio nastojanja također pozvao na obnovu hodočašća u Svetu zemlju i veće sudjelovanje vjernika u tim hodočašćima.

Što je Papinska zbirka Velikog petka?

Kroz Papinska zbirka Velikog petka za Svetu zemljukoji se stoljećima održava u župama diljem svijeta, “Kršćani diljem svijeta daju sve od sebe za prisutnost svoje braće i sestara u Isusovoj zemlji.”

Zbirka je “dan sveopće solidarnosti s Crkvom u Jeruzalemu”, stoji u web stranica Kustodije Svete Zemlje koju vode franjevci.

Prije pedeset godina u svojoj apostolskoj pobudnici iz 1974. god Nobis u Animopapa Pavao VI. objasnio je da je katolička zajednica u Svetoj zemlji “kroz povijest prošla kroz bezbrojna iskušenja i bila podvrgnuta bolnim promjenama: unutarnje podjele, progoni izvana i, neko vrijeme, emigracija učinili su je slabom, ne samostalnom dovoljan, i stoga mu je potrebno naše razumijevanje i naša moralna i materijalna pomoć.”

Kad bi prisutnost kršćana “nestala, u svetištima bi se ugasio žar živoga svjedočanstva, a kršćanska svetinja Jeruzalema i Svete zemlje postala bi slična muzejima”, prvi je tada primijetio Papa.

Stoga je Papa potaknuo da se “u svim crkvama i u svim oratorijima, koji pripadaju i biskupijskom i redovničkom kleru, jednom godišnje – na Veliki petak ili neki drugi dan koji odredi mjesni ordinarij – zajedno s posebnim molitvama za našu braću Crkve Svete Zemlje, neka se sakupi zbirka, jednako namijenjena njima.”

Kustos Svete zemlje: ‘Pomozite nam’

U njegovom poruka za kolekciju Veliki petak za Svetu Zemlju, kustos svetih mjesta, fra Francesco Patton, naglasio je da je izbijanje rata u listopadu 2023. „još jednom blokiralo protok hodočasnika, spriječilo našu djecu da pohađaju školu na duga razdoblja i ostavilo mnoge naše kršćane u Svetoj zemlji nezaposleni, posebno u Betlehemu i Palestini, ali također i u starom gradu Jeruzalema i u Izraelu.”

Za održavanje mjesta u zemlji gdje je Isus Krist živio, umro i uskrsnuo te za različita obrazovna, dobrotvorna i humana razvojna djela koja provodi Katolička Crkva, „braća Kustodije Svete Zemlje postaju prosjaci. , te vam se obraćamo kako bi Veliki petak bio dan sveopće solidarnosti, dan u kojem kršćani iz cijeloga svijeta konkretno skrbe o Jeruzalemskoj Majci Crkvi, kojoj je to u ovom trenutku prijeko potrebno,” žalio se kustos.

Molimo vas da otvorite svoja srca i pomognete nam prema svojim mogućnostima, zaključio je.

Ova priča je prvi put objavljen od strane ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku. Preveo ga je i prilagodio CNA.

Nicolás de Cárdenas

Nicolás de Cárdenas dopisnik je ACI Prensa iz Španjolske od srpnja 2022. U svojoj novinarskoj karijeri specijalizirao se za društveno-religijske teme, a radio je i za lokalne i međunarodne civilne udruge.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Njemački svećenici ne podržavaju Sinodalni put, pokazalo je novo istraživanje

Katoličke vijesti

Više od 50 000 poslužitelja oltara okuplja se u Rimu na godišnjem hodočašću

Katoličke vijesti

109 godina nakon genocida, Armenija se suočava s još jednom egzistencijalnom prijetnjom

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti