Na izvanrednom plenarnom zasjedanju u Staklenoj palači u New Yorku, nadbiskup Gabriele Caccia, stalni promatrač Svete Stolice spomenuo se lika pape Franje: neka primjer dobrog Samarijanca pobijedi globalizaciju ravnodušnosti, piše Vatican News.
Najbolji način da danas odamo počast papi Franji jest da uzmemo u ruke baklju nade i ponovno otkrijemo duh koji je prije osamdeset godina doveo do uspostavljanja ove organizacije, Ujedinjenih naroda, kako bismo svi mogli raditi u svrhu boljega svijeta za generacije koje će doći poslije nas – rekao je jučer, 29. travnja, nadbiskup Gabriele Caccia, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, govoreći Općoj skupštini okupljenoj na plenarnom zasjedanju u spomen na lik Pape koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak. Počast je to koja je okrunila sudjelovanje glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa na sprovodu pape Franje, u subotu 26. travnja, te odluku da se u svim glavnim uredima plava zastava spusti na pola koplja.
Nadbiskup Caccia govorio je o tri slike pape Franje. Na prvoj, u mislima snimljenoj 25. rujna 2015., Papa je govorio upravo s govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda, koja se pripremala za usvajanje svog petnaestogodišnjeg plana. Bio je to program koji je – kako je podsjetio monsinjor Caccia – papa Franjo nazvao „važnim znakom nade“, potičući svjetske vođe da brinu o temelju cjelovitoga ljudskog razvoja, a to je pravo na život.
Druga se slika odnosi na audijenciju u koju je papa Franjo, 2019. godine, primio u Vatikanu glavnoga tajnika Antónia Guterresa, godinu dana prije nego što je Organizacija ujedinjenih naroda proslavila 75. obljetnicu ustanovljenja. Nadbiskup Caccia je podsjetio prisutne na zajedničku izjavu koju su Papa i Guterres objavili na način koji do tada nije nikada prije viđen, odnosno putem videoporuke kojom potiču svijet da se ne okreće na drugu stranu pred nepravdama, nejednakostima, skandalom gladi u svijetu, siromaštvom, djecom koja umiru zbog toga što nemaju vodu i potrebnu skrb. Spomenuli su se – rekao je nadbiskup – muke svih raseljenih i onih koji napuštaju svoju zemlju u potrazi za boljim životom. Osim toga – dodao je – zajedno su izjavili da utrka u naoružanju i nuklearno naoružanje vape za osvetom pred licem Božjim.
Treća slika pape Franje, o kojoj je nadbiskup Caccia govorio u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, prizor je velike samoće. Riječ je o Statio Orbis, molitvi za cijeli svijet, koju je papa Franjo predvodio 27. ožujka 2020., tijekom pandemije bolesti COVID-19, na mračnom i pustom Trgu svetoga Petra. U tom trenutku – komentirao je nadbiskup – cijeli je svijet shvatio da smo neizbježno povezani i međuovisni. Koronavirus pogađao je bogate i siromašne, razvijene zemlje i one u razvoju. Ali, već je na početku pontifikata papa Franjo upozoravao da je zapravo najgora pandemija ona moralna, koju je nazivao „globalizacijom ravnodušnosti“ – istaknuo je stalni promatrač Svete Stolice te dodao – Ona nas čini neosjetljivima i, paradoksalno, upravo kada je nekomu potrebna naša pomoć, mi se distanciramo.
Lijek za sve to papa Franjo je pokazao 2020. godine svojom enciklikom Fratelli tutti i evanđeoskim likom dobroga Samarijanca koji ne okreće glavu, nego brine o ranjenom čovjeku, napuštenom ne rubu ceste. Jer – zaključio je nadbiskup Caccia citirajući riječi pape Franje – nema alternative za povjerenje u najbolji dio ljudskoga duha. (kta/rv)
