Već u dobi od tri godine zaručena je za Boleslava, sina šleskog vojvode Henrika Bradatog i Sv. Hedvige. Poslana je na odgoj u cistercitski samostan u Sileziji, a kada joj je bilo šest godina Boleslav je preminuo. Tada su je vratili u njezinu domovinu Češku, a kada joj je bilo devet godina zaručili su je za kneza Henrika, sina njemačko-rimskog cara Fridrika II. Međutim, caru Fridriku II. umre supruga pa on sam poželi Agnezu za svoju ženu.
Kako je odrastala u srcu je osjetila želju za kreposnim životom te se obratila papi Grguru IX. koji ju je uspio obraniti od neželjene udaje. Kad je 1230. umro njezin otac, papa Grgur IX. oslobodio ju je svih mogućih ženidbenih obveza, a ona je svoje raskošne haljine zamijenila skromnom redovničkom odorom i nastanila se u jednog od najsiromašnijih praških četvrti.
Posvetila se brizi za siromahe, prognanike i bolesnike, među njima i gubavce. Pomagala je potrebitima riječju i savjetom, dijelila milostinju, a uz pomoć brata kralja Vjenceslava u Pragu je izgrađena bolnica, crkva i samostan za franjevce. Franjevci su je povezali sa Sv. Klarom, a Klara je tako zavoljela češku princezu, da ju je nazivala “polovicom svoje duše”, i poslala joj kao podršku pet svojih redovnica. Redovito su razmjenjivale pisma, od kojih su neka i sačuvana. Agneza je u Pragu osnovala prvi samostan klarisa u koji je stupila na Duhove 1234., postala njegovom poglavaricom i u njemu provela ostatak života. Uz franjevce i klarise u Pragu su niknule bolnice, sirotišta i svratišta, nastala je čitava gradska četvrt s tri crkve, a Sv. Agneza bila je duša tog izvanrednog apostolskog i socijalnog podviga. Franjevački pokret širio se iz Praga po cijeloj Češkoj i Poljskoj, te su osnovani mnogi muški i ženski samostani, piše portal Bitno.net.
Agneza je uvijek ostala povezana sa svojom kraljevskom obitelji. Ljubila je svoju domovinu i svoj narod. A kad je kraljem Češke postao njezin nećak Otokar II., zemlja je doživjela vrhunac moći i slave. Međutim, Agneza je prorekla smrt njegovu smrt te je on doista poginuo na Moravskom polju. Nakon te bitke za česki narod nastupili su teški dani. Agneza, tada već starica od 73 godine, u svojem osjećajnom i plemenitom srcu teško je proživljavala tu tugu.
Preminula je u Pragu 2. ožujka 1282. Njezin grob ponovno je otkriven 1930., u staroj praškoj crkvi Sv. Jakova.
Blaženom ju je proglasio papa Pio IX 1874., a svetom 1989., papa Ivan Pavao II.
J.M., KT
