Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić predvodit će misno slavlje i blagosloviti Kapelu hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama nadomak Betlehema u subotu 1. ožujka u 10 sati uz izravan prijenos na Laudato televiziji i Hrvatskom katoličkom radiju, izvijestila je IKA.
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika smještena je u središnjem dijelu Pastirskih poljana, između palestinske i španjolske kapele, a prostor na 350 četvornih metara ima 250 sjedećih mjesta. Radovi na kapeli započeli su 22. svibnja 2022. blagoslovom što ga je udijelio tadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a završili su nakon dvije godine – 23. srpnja 2024. godine. Kapela je izgrađena financijskom podrškom Vlade Republike Hrvatske, a opremljena darovima Hrvata iz cijeloga svijeta.
Za uređenje i koncept interijera zaslužan je akademski kipar Ilija Skočibušić.
“To je za naš narod velika stvar. Hrvatska kapela se nalazi na Pastirskim poljanama gdje se anđeo ukazao pastirima i objavio da se rodio Isus. Tamo se nalazi kompleks od pet kapelica, a jedna od njih je i naša s tim da je hrvatska kapelica najveća”, istaknuo je.
Opisujući reljef naglasio je da se radi o velikom drvenom reljefu visine 3, 5 metra, dužine 50 metara. “Radi se o reljefu s tim da reljef u pojedinim mjestima izlazi u prostor. Pojedini likovi ili sveci izlaze iz reljefa i ulaze u sam prostor kapele i s tim sam htio povezati cijelu priču da ne idu samo pojedini likovi prema zidu nego d a i oni postaju dio prostora. Kada smo mi u kapeli da se sjedinimo s tim dijelom prostora i one s nama. To je jedan koncept gdje će se dogoditi zajedništvo između skulpture i promatrača”, pojasnio je.
“S jedne strane smo kompozicijski posložili veliku figuru anđela koji naviješta Radosnu vijest i iza njega je mnoštvo anđela koji ih prati, a s druge strane imamo hrvatske svece i blaženike koji dolaze u susret anđelu kao suvremeni pastiri koji predvode svoje stado, odnosno svoj narod. Tako da se ta priča hrvatskih svetaca poveže s pričom s pastirskih poljana”, dodao je Skočibušić.
Fra Tomislav Glavnik, koordinator projekta izgradnje Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama, kazao je u razgovoru za Hrvatski katolički radio da je pri izradi reljefa korišten bosanski javor, brački kamen i hrvatska hrastovina.
“Puno skepse je bilo na početku, čemu to, a sada nakon truda i upornosti možemo reći da je vrijedilo truda, znoja i živaca i stvarno možemo biti ponosi jer propagiramo naše svece i blaženike, našu Domovinu, kako Hrvatsku tako i BiH i druge zemlje gdje žive naše zemlje i naš narod.”
Istaknuo je i da je važno podupirati kršćane, čuvare svetih mjesta, koji čine 2 % stanovništva Svete Zemlje. „Zato cijela Crkva u svijetu živi, prvenstveno moli, da bi u Svetoj Zemlji bio mir i svojim malim ili većim akcijama pomažu preživjeti tim ljudima, da se ne isele, da Sveta Zemlja ne postane muzej. Hrvatima je dana mogućnost da po prvi puta budu suradnici na projektu Franjevačke Kustodije Svete Zemlje i da izgrade, nećemo reći svoj objekt, već mi radimo objekt kojim pomažemo kao kršćani kršćanima. Pomažemo kako svjetskim hodočasnicima tako i lokalnoj zajednici i to je naš doprinos Jer evo znamo da smo svi dužni skrbiti i brinuti za crkvu u Jeruzalemu, to je biblijski poziv”, zaključio je fra Tomislav Glavnik.
(kta/ika)
