Drugo uskrsno hodočašće župe Cerna

BUŠKO BLATO (TU) – Uskrsno hodočašće župljana iz Cerne drugo po redu u dva tjedna, povezalo je Slavoniju s Karmelom sv. Ilije na Buškom jezeru. Vjernici Župe sv. Mihaela, arkanđela iz Cerne i filijale Šiškovaca, njih stotinjak, zajedno sa svojim župnikom Damirom Stanićem, hodočastili su u Sinj, Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru i franjevački samostan Rama-Šćit, od 8. do 10. svibnja 2026. godine. U ranim jutarnjim satima stigli su u Sinj.

Kod postaja križnoga puta u lijepoj prirodi uz brdo Staroga grada, izmolili su pobožnost križnoga puta, a na vrhu brda petnaestu postaju uskrsnuća i zapjevali Kraljice neba . Zaputili su se zatim prema bazilici Gospe Sinjske i ondje izmolili hodočasničku marijansku pobožnost. Hodočasnike je dočekao i pozdravio sinjski gvardijan fra Marinko Vukman te im ukratko predstavio Sinj i Gospino svetište.

Boravak u Sinju završio je obilaskom gradića i njegovih znamenitosti te slobodnim vremenom za šetnju i kavu. Istoga dana rano popodne hodočasnici su stigli u Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru, gdje su tri dana bili smješteni.

Domaćini su im bili braća karmelićani na čelu s priorom samostana o. Jakovom Kuharićem. Popodne je uslijedilo upoznavanje i razgledavanje samostana te okolnih šetnica s nekoliko zanimljivih kapelica koje su lijepo uklopljene u prirodni krajolik obale Buškoga jezera, a predvečer misno slavlje u samostanskoj crkvi.

Nakon večernjeg druženja, dan je zaključen euharistijskim klanjanjem koje su hodočasnici animirali sviranjem i pjevanjem. U subotu prije podne hodočasnici su posjetili franjevački samostan na Šćitu, na Ramskom jezeru. Tako su hodočašćem obuhvatili dva svetišta koja povezuje isti Gospin lik kojega su, bježeći pred Turcima, fratri i narod prenijeli iz Rame u Sinj prije više od tri stoljeća.

Gvardijan fra Stjepan Pavličević proveo je hodočasnike iz Slavonije lijepo uređenim okolišem samostana i samostanskom crkvom, te ih upoznao s poviješću i sadašnjošću ramskoga kraja Posjetitelji su zatim imali prilike razgledati Muzej smješten u najstarijoj samostanskoj zgradi, kao i skulpture na otvorenom, među kojima se ističe veliki Ramski križ. Okupili su se potom u Gospinoj crkvi na zajedničku marijansku pobožnost te Gospinu zagovoru povjerili svoje molitve i nakane. Oko podneva vratili su se u Karmel sv. Ilije na okrepu i odmor. Poslije podne pješačili su do obližnjeg sela Korita i Nakića groba, kultnog mjesta koje narod toga kraja štuje i na kojem stoljećima moli. Taj lokalitet naziva se još i Svatovsko groblje, ili Nakića križ.

Mjesto je to na kojem su u tursko doba pobijeni i pokopani svatovi i mladenci. Ondje su hodočasnici imali prilike čuti pučku predaju vezanu u to mjesto i događaj, te su se na grobu mladenaca pomolili. Čitanjima, ministriranjem, pjevanjem i sviranjem animirali su predvečer misno slavlje u Karmelu.

Nakon večernjeg druženja dan je ponovno zaključen zajedničkim euharistijskim klanjanjem u lijepom ambijentu samostanske crkve Sv. Ilije. Nedjeljno prijepodne obilježila je jutarnja molitva u samostanskoj crkvi, mogućnost za sakrament ispovijedi te nedjeljna misa s ocima karmelićanima i domaćim vjernicima.

Nakon ručka hodočasnici iz Slavonije oprostili su se s Karmelom sv. Ilije i zaputili kući. Pred kraj putovanja sudionike je u autobusu obradovala hodočasnička tombola s malim podsjetnicima i uspomenama na ovo hodočašće.

Bila su to lijepa tri dana zajedništva, druženja i duhovne obnove, svojevrsnog uskrsnog Emausa, za sve hodočasnike. Župa Cerna