45. izdanje Susreta za prijateljstvo među narodima započinje u sjevernotalijanskom gradu Riminiju, okupljajući više od 400 govornika koji će razmišljati o temi “Ako ne tražimo bitno, što tražimo?”
Benedetta Capelli i Luca Collodi – Rimini
Riječi pape Franje, koje su stigle u utorak u poruci upućenoj Susretu prijateljstva među narodima u Riminiju, bit će svjetlo vodilja 45. izdanja godišnjeg skupa Zajedništvo i oslobođenje, koji se održava od 20. do 25. kolovoza.
Njegova tema je “Ako ne tražimo bitno, što tražimo?” izvedena je iz fraze slavnog američkog pisca Cormaca McCarthyja.
Papa Franjo nas je u svojoj poruci pozvao da se ne obeshrabrimo pred “izazovom mira koji se čini nemogućim”, nego da radimo na stvaranju novog svijeta u ime bratstva.
“Prisutnost za mir” bio je naslov uvodne konferencije u utorak, na kojoj je govorio latinski patrijarh Jeruzalema, kardinal Pierbattista Pizzaballa nakon uvoda predsjednika Zaklade Rimini Meeting, Bernharda Scholza.
Događaj, dostupan u streamingu na web stranici Vatican News, bit će kompas cjelotjednih susreta i rasprava, u kojima će sudionici raspravljati o pitanjima o sudbini čovječanstva i osjećaju boli, koji suvremena kultura nastoji ukloniti, a zadržati perspektiva nade.
Sveta zemlja i društvene nejednakosti
Prvog dana zapaženo je bilo i svjedočanstvo Hussama Abu Sinija, čelnika pokreta Zajedništvo i oslobođenje u Svetoj zemlji te predstava “Izazov Jeruzalema” redatelja Otella Cencija u kojoj dramatičar Eric-Emmanuel Schmitt traži sjeme mir na ulicama Svetog grada.
Ekonomist Branko Milanović i bivši predsjednik Europske komisije Josè Manuel Barroso razgovarat će o rastućim nejednakostima koje su proizveli ekonomski sustavi u različitim zemljama nakon pandemije Covida.
Program uključuje fokus na mentalne bolesti u svjetlu iskustva talijanskog psihijatra i reformatora mentalnog zdravlja Franca Basaglie te dijalog između javnih institucija i privatnih tvrtki o vodi.
Intenzivan program
Program Meetinga uključuje ukupno 140 konferencija s oko 450 talijanskih i međunarodnih govornika, od kojih 100 dolazi iz inozemstva. 200 sati live streaminga bit će emitirano na 7 jezika.
I ove godine doprinos daje 3000 volontera, od kojih je 60 posto mlađih od 30 godina. Među njima su i mladi iz Brazila i Armenije, a brojni su predstavnici Švicarske, Španjolske i Portugala.
Bit će postavljeno 16 izložbi, uključujući život i djelo Alcidea de Gasperija, slavnog talijanskog državnika i utemeljitelja Demokršćanske stranke nakon pada fašističkog režima u Italiji i završetka Drugog svjetskog rata.
Druga izložba prikazuje Božićno primirje 1914. godine tijekom Prvog svjetskog rata. Tu je i izložba koja predstavlja gradnju bazilika na gori Tabor i Getsemani u Svetoj zemlji. Neke od izložbi također će se održati u putujućem obliku i bit će predstavljene u raznim talijanskim gradovima počevši od rujna
Scholz: ‘Ne smijemo se pomiriti s ravnodušnošću našeg svijeta’
„Ovaj sastanak“, rekao je g. Scholz u intervjuu koji je vodio Tiskovni ured sastanka u Riminiju, „odvija se u dramatičnom povijesnom trenutku, s velikim tehnološkim i ekonomskim promjenama, nepredvidivim neizvjesnostima i mnogim sukobima, uključujući dramatične i tragične globalne. Želimo zajedno otkriti što nam omogućuje da budemo protagonisti čak iu ovim teškim vremenima – da ne podlegnemo i ne tražimo utočište u ravnodušnosti i rezignaciji.”
Prema riječima predsjednika Zaklade Rimini Meeting, sveobuhvatni cilj događaja je “otkriti koliko dobrog ima u svijetu koji, na mnoge načine, ne ostavlja puno prostora za nadu, za budućnost”.
Tema ovogodišnjeg Susreta je stoga „poziv da izađemo iz određene površnosti i kažemo da postoji nešto važno i značajno, što je svakome nadohvat ruke, što nam omogućuje da se suočimo i s ovim velikim promjenama koje doživljavaju u gospodarstvu, u školama, u tvornicama iu politici izravno, bez podlijeganja.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
