Vrhbosanska katolička bogoslovija u Sarajevu u subotu 22. veljače 2025. bila je domaćin redovitog godišnjeg susreta animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije koji je u prijepodnevnim satima održan u Dvorani pape Pavla VI. Susretu se odazvalo petnaestak sudionika, ponajviše časnih sestara koje kao liturgijske glazbenice djeluju po župama Vrhbosanske nadbiskupije.
Nakon uvodne molitve, dobrodošlicu svim sudionicima uputio je koordinator crkveno-liturgijske glazbe Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Marko Stanušić, regens chori sarajevske prvostolnice. Posebnu zahvalu za dolazak uputio je nadbiskupu metropoliti vrhbosanskom mons. Tomi Vukšiću koji je, unatoč brojnih drugih obveza, svojim sudjelovanjem pokazao blizinu i potporu animatorima liturgijskog pjevanja i sviranja. U svojim pozdravnim riječima nadbiskup Vukšić zahvalio je animatorima na dolasku kao i na doprinosu za liturgijsko pjevanje i sviranje po župama Vrhbosanske nadbiskupije. Zahvalio je također i predavačima vlč. Marku Stanušiću i fra Emanuelu Josiću. Budući da se morao pripremiti za odlazak u Svetu zemlju povodom otvorenja i blagoslova kapele Hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu, nadbiskup Vukšić svim prisutnima zaželio je ugodan i blagoslovljen susret.
Prvo predavanje imao je vlč. Marko Stanušić na temu Glazbeno oblikovanje liturgijskog slavlja.
Ovim izlaganjem želim pomoći voditeljima pjevanja i orguljašima u glazbenom oblikovanju liturgijskih slavlja. Također mi je želja pomoći župnicima i kapelanima jer su oni glavni i odgovorni po pitanju odabira popijevki koje će se pjevati pod sv. Misom, istaknuo je predavač. Stoga će izbor popijevki za liturgijska slavlja biti baziran na odobrenoj liturgijskoj pjesmarici od BK Hrvatske i BK BiH Pjevajte Gospodu pjesmu novu (Vlastitosti BK BiH). Nemamo uistinu niti jednog razloga uzimati neke druge popijevke iz nekih drugih pjesmarica u kojima su tzv. šansone. Moramo znati da su u popijevkama koje se nalaze u pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu tekstovi uzeti iz sv. Pisma (prije svega Psalmi), zatim himni i antifone prvih stoljeća kršćanstva te popijevke naših pjesnika i glazbenika od 16. do 21. stoljeća koji su bili ne samo stručni, već, usuđujem se reći, i sveti ljudi (npr. u novije vrijeme, po pitanju uglazbljenih popijevki i misa, nama dobro poznati fra Ivan Peran i fra Slavko Topić). Svi tekstovi u njoj imaju literarno – pjesničku vrijednost kao i teološko dogmatsku ispravnost. Pregledani su i odobreni od posebno oformljene komisije u kojoj su bili: pjesnici, teolozi (liturgičari, dogmatičari) i naši najbolji glazbenici. Zato nema razloga da je neki glazbenici izbjegavaju, naglasio je vlč. Stanušić.
Te su popijevke stoljećima nastajale i srasle s hrvatskim narodom. Kad ih ne bismo pjevali, izgubili bismo neprocjenjivo blago koje su nam naši preci namrli. Također, nije lijepo vidjeti da se pojedini glazbenici(ce) stide naših tradicionalnih popijevki kao što su: Zdravo tijelo, U se vrijeme godišta, Ponizno se teb’ klanjamo, Hvaljen Isus Marijo itd. Budući da nam povijest u Bosni i Hercegovini nije bila nimalo naklonjena (višestoljetno tursko ropstvo), ove popijevke sačuvale su vjeru na ovim prostorima. Kao i većina europskih naroda naš je narod u to vrijeme bio nepismen. Zato su ove stare tradicionalne popijevke bile lijek dušama koje pate i trpe. Melodija im je jednostavna, rekao bih čak i skromna, a tako lijepa i svečana s pomalo tužnim, melankoličnim prizvukom, baš kao odsjaj tužne povijesti. Tekstovi u njima na tako jednostavan i lijep način iznose glavne istine naše vjere. One su, uz krunicu, ujedno bile svojevrsni molitvenik koji se napamet znao, zapravo one su bile sve što je puk Božji imao“, istaknuo je predavač. Popis najpoznatijih liturgijskih, od puka prihvaćenih popijevki kroz cijelu liturgijsku godinu, donesen je u časopisu Magnificat, pa su sudionici susreta mogli pratiti ovo praktično i korisno izlaganje.
Drugo izlaganje imao je mr. art. fra Emanuel Josić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu na temu Dirigentski pristup sakralnom vokalnom djelu, postura, vokalize, izbor repertoara. Budući da fra Emanuel ujedno vodi i mješoviti zbor Muzičke akademije u Sarajevu, kao izvrstan poznavalac vođenja zbora, na praktičan način pokazao je sudionicima vježbe kako se impostira glas, disanje te je na dvije stranice podijelio vokalize za upjevavanje. Između ostalog, ukazao je na problem otvorenih vokala kod crkvenih zborova te zamolio sudionike da pripaze na tu pojavu.
Nakon stanke, uslijedilo je predstavljanje zbirke Muka po Mateju, Marku, Luki i Ivanu; Gospin plač i Svećenička pjevačka služba. Zbirku je priredio vlč. Marko Stanušić, višegodišnji regens chori sarajevske katedrale Presvetog Srca Isusova i predavač Liturgijske glazbe na KBF-u u Sarajevu. Izdavač je Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Zbirka ima 154 stranice, A4 format i tvrdi uvez. U njoj se nalaze sve četiri uglazbljene Muke, zatim dionice za mješoviti i muški zbor od nekoliko autora te zasebno donesen tekst Muka podijeljen po ulogama. U zbirci je tekst Gospina plača fra Petra Kneževića i fra Anđela Nuića s više napjeva iz Bosne i Hercegovine. Praktična strana ove zbirke je ta što je u njoj donesena i Svećenička pjevačka služba transkribirana u današnje notno pismo kao i notni zapisi Velikog tjedna (Sveopća molitva, Evo drva križa, Exsúltet).
Zbirka je nastala kao plod višegodišnjeg rada s raznim zborovima. Međutim, osjećala se potreba da se navedeni napjevi zbog praktičnosti stave na jedno mjesto, što je novina po pitanju liturgijskih notnih izdanja hrvatskog govornog područja. Namijenjena je svećenicima, redovnicima i redovnicama kao i laicima glazbenicima koji vode zborove po župama. Većina tekstova u njoj uglazbljene su Božje riječi koje imaju posebnu važnost u životu svakog kršćanina. Nadati se da će nova liturgijska notna zbirka biti od koristi pjevačima, solistima kao i cijelom Božjem puku, istaknuli su predstavljači zbirke fra Emanuel i vlč. Marko. Nakon svakog izlaganja uslijedila su pitanja i diskusija.
Razgovaralo se i o predstojećem susretu zborova Vrhbosanske nadbiskupije koji će se održati u subotu, 24. svibnja 2025. Susret je završio zajedničkim ručkom u bogoslovskoj blagovaonici.
(kta/m.s.)
