Pariz je 10. i 11. veljače domaćin Svjetskog samita o umjetnoj inteligenciji, na kojemu je najavljeno sudjelovanje vodećih ljudi informatičke industrije, ali i političara iz cijeloga svijeta, piše Vatican News.
Sa svakom kognitivno-industrijskom revolucijom, javljaju se i brojna etička i antropološka pitanja. Braneći dostojanstvo i slobodu ljudske osobe, Katolička Crkva potiče raspravu o umjetnoj inteligenciji na različitim razinama. Papinska akademija za život tome pridonosi Rimskim apelom za etičku umjetnu inteligenciju, koji su potpisale različite javne ustanove i privatne osobe. Naime, spomenuti Apel su u Rimu 28. veljače 2020., pod okriljem Papinske akademije za život, potpisali Microsoft, IBM, FAO i talijanska Vlada, a u proteklih pet godina Apelu su se pridružili i brojni drugi potpisnici.
Religije oblikuju etičku svijest umjetne inteligencije
Iako nije dio papinskog učiteljstva poput bilješke Antiqua et Nova, Rimski apel za etičku umjetnu inteligenciju na sličan način odražava želju Svete Stolice da podrži središnje mjesto ljudske osobe u toj novoj tehnološkoj grani. Kako bi to istaknuo, predsjednik Papinske akademije za život nadbiskup Vincenzo Paglia potiče na buđenje humanističke europske tradicije u hipertehnologiziranom svijetu. Ujedno spominje neologizam ‘algoretike’ kako bi ga suprotstavio ‘algokraciji’ ili tiraniji izračuna umjetne inteligencije koja bježi od volje svojih kreatora.
Spašavanje kršćanske humanističke antropologije
Naime, uz sveučilišta i širu javnost, i religije mogu pridonijeti stvaranju etičke svijesti o umjetnoj inteligenciji među velikim kompanijama, ali i političarima. Talijanski se nadbiskup zato zauzima za etička i pravna pravila, propisana međunarodnim ugovorima, posebno u vezi s upravljanjem golemim podacima. “Sanjam o sporazumu sličnom onom iz Pariza 2015. o klimi, posvećenom novim i konvergentnim tehnologijama, posebno umjetnoj inteligenciji”, nada se nadbiskup Paglia, pozivajući G20 i Ujedinjene narode ‘na njihovu odgovornost’. Upravo na susretu G7 održanom u lipnju prošle godine pod talijanskim predsjedanjem u Apuliji, papa Franjo se zauzeo za ‘prostor značajne ljudske kontrole’ nad umjetnom inteligencijom.
“Pravi je rizik da tehnologiziramo ljude umjesto da humaniziramo tehnologiju”, ističe mons. Paglia, potičući na uključivanje humanističkih načela. “Neka se sve znanosti nađu kao u doba renesanse. Vjernici i nevjernici, pjesnici i fizičari, filozofi i teolozi. Svi moramo izmisliti savez koji će nam pomoći spasiti čovječanstvo.” Crkva na ovim prostorima ima vrlo veliku odgovornost, smatra, podsjećajući da su katolici od početka ispovijedali da je Riječ – logos – tijelom postala.
Odgovornost Europe
Svetu Stolicu na ovotjednom Samitu o umjetnoj inteligenciji u Parizu predstavlja tajnik Svete Stolice za odnose s državama i međunarodnim organizacijama nadbiskup Paul Richard Gallagher, ali pozorni promatrač bit će i nadbiskup Paglia koji mnogo očekuje od Europe, pozvane na buđenje u ovoj utrci kojom dominira kinesko-američki duopol:
“Europa ima posebnu osjetljivost zahvaljujući dvije do tri tisuće godina staroj tradiciji humanizma, koju je potrebno umetnuti u ovaj tehnološki svijet posebno razvijen u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama”, ističe nadbiskup Paglia i dodaje: “Oskudan resursima, Stari kontinent mora postati odgovorniji u razvoju tehnologije i znanstvenih istraživanja kako bi ih umetnuo u antropološku domenu”, smatra mons. Paglia, zaključujući kako postoji rizik da brzina tehnologije nadmaši sporost donošenja pravila.
(kta/rv)
