Prije dvije godine u Sudanu je izbio sukob između najviših generala u zemlji, generala Burhana (Sudanske oružane snage, SAF) i generala Hemetija (Snage brze podrške, RSF). Posljedični građanski rat doveo je do humanitarne krize. Posebno je time pogođena kršćanska manjina.
Početne nade nakon al-Bashirova pada su iščezle.
Otkako su izbile borbe u travnju 2023. godine, obje su zaraćene strane gađale kršćanske institucije. Crkve, kršćanska skloništa i biblijske škole bombardirane su, konfiscirane i korištene kao vojne baze. Paravojne snage RSF-a često su vršile seksualno nasilje i prisiljavale na brakove posebno kršćanke. Rat je također stvorio pravni vakuum koji milicijama omogućuje proizvoljni progon kršćana.
Kršćanska manjina u Sudanu (trenutačno 4,1% ukupnoga stanovništva) godinama je bila izložena ekstremnomu progonu u ovoj izrazito islamskoj zemlji. Nakon pada zloglasnoga diktatora i vojskovođe Omara al-Bashira, 2019. godine, nada je bila velika – i to ne samo među kršćanima. Ljudi su na ulicama pjevali o vjerskim slobodama i jednakosti. Uspostavljena je Prijelazna vlada u kojoj su uz generale sjedili civili. Smrtna kazna za otpad od islama je ukinuta, a strahovita vjerska policija raspuštena. Ali kada se general Burhan i njegov tadašnji zamjenik, general Hemeti, nisu uspjeli dogovoriti kako bi se točno Sudan mogao vratiti civilnoj vlasti, situacija u zemlji naglo je eskalirala.
Dvije godine kasnije nastavljaju se progoni kršćana i uništavanje crkvenih institucija. Na primjer, Biblijska škola Gereif West, sudanska prezbiterijanska evangelička crkva, anglikanska katedrala u Kartumu, evangelička crkva u Omdurmanu i brojne druge crkve i zajednice bile su pogođene. To sugerira da ovo nisu izolirani slučajevi, već dobro poznati obrazac progona iz al-Bashirove ere. „Unatoč navodnim reformama, Sudanske oružane snage pokazuju sličnu spremnost da napadnu kršćanske institucije kao što je to bilo karakteristično za al-Bashirov režim,“ primjećuje jedan stručnjak za regiju.
Od početka rata porušeno je ili teško oštećeno preko 150 crkava. Time se slabi kršćanska prisutnost na područjima pod kontrolom Oružanih snaga. Zemljište na kojemu se nalaze crkve je vrijedno – devastirana imanja bi jednoga dana mogla biti konfiscirana i prodana. Uništavanje crkava također stvara ozračje straha u kojemu prakticiranje vjere postaje izuzetno teško.
Također postoji porast zločina nad civilima u područjima pod kontrolom RSF-a, uključujući silovanja i prisilne brakove od strane takozvanih „bračnih posrednika“. Prilaze roditeljima i obavještavaju ih da imaju samo nekoliko dana da pripreme svoju kćer za udaju za borca RSF-a. Kao pripadnici manjine, kršćani se teško mogu nadati potpori izvan svoje zajednice. Udajom za muslimana, mladim ženama je gotovo nemoguće zadržati svoju kršćansku vjeru. „Oružje prisilnoga braka je praksa koja uništava kršćanske obitelji“, navodi isti izvor.
Osim glavnih strana u sukobu, SAF-a i RSF-a, kršćani također trpe progon od pridruženih milicija s obje strane. U studenome 2023. godine islamistička „Brigada al-Bara bin Malik“ napala je konvoj Crvenoga križa koji je više od stotinu ranjenih civila iz Khartouma trebao odvesti na sigurno – uglavnom kršćana. Unatoč jasnim oznakama Crvenoga križa i njegovoj očitoj svrsi, napad je izveden usmrtivši dvije osobe, a više ih je ranjeno. „Nasilne milicije u područjima pod kontrolom RSF-a snažno su uključene u progon kršćana“, rekao je isti izvor. „RSF ne čini dovoljno da zaustavi te skupine, a ponekad ih čak smatra saveznicima.“
Na Svjetskome indeksu progona za 2025. godinu, Sudan je na 5. mjestu među zemljama u kojima su kršćani najviše progonjeni zbog svoje vjere.
(kta)
