Vijesti iz Rima, 6. prosinca 2024. / 16:15
Od 21 kardinala koji će biti imenovani 7. prosinca na 10. konzistoriju pape Franje u Vatikanu, 10 novih kardinala — gotovo polovica — članovi su vjerskih kongregacija ili instituta.
Budući da sam papa pripada Družbi Isusovoj (isusovcima) i dosljedno je razmatrao prisutnost redovnika u kardinalskom zboru tijekom svojih konzistorija, ne čudi da bi birao nove kardinale među mnogim crkvenim kongregacijama i institutima za muškarce religijski.
Međutim, ono što je neobično jest veliki broj kardinala iz redovničkih redova i instituta imenovanih u ovom posljednjem konzistoriju i raznolikost zastupljenih zajednica.
Deset religija podijeljeno je na sljedeći način:
-
Trojica su franjevci (dva manja braća i jedan konventualac).
-
Dvojica su iz Družbe Božje Riječi (Verbiti).
-
Dvojica su dominikanci.
-
Po jedan je iz Kongregacije Misija (Vincencijanci), Misionari sv. Karla Boromejskog (Skalabrinijanci) i Kongregacije Presvetog Otkupitelja (Redemptoristi).
Novi kardinali su:
-
Nadbiskup Luis Gerardo Cabrera Herrera, OFM, nadbiskup metropolit Guayaquila, Ekvador (franjevac)
-
nadbiskup Jaime Spengler, OFM, nadbiskup metropolit Porto Alegrea, Brazil; predsjednik Brazilske biskupske konferencije; i predsjednik Latinskoameričkog biskupskog vijeća, CELAM (franjevac)
-
Nadbiskup Dominique Joseph Mathieu, OFM Conv, nadbiskup Teherana-Ispahana, Iran (franjevac konventualac)
-
Nadbiskup Tarcisius Isao Kikuchi, SVD, metropolitanski nadbiskup Tokija i predsjednik Caritasa Internationalis (Društvo Božje Riječi/Verbiti)
-
Nadbiskup László Német, SVD, nadbiskup metropolit Beograda, Srbija (Družba Božje Riječi/Verbiti)
-
Nadbiskup Jean-Paul Vesco, OP, nadbiskup metropolit Alžira, Alžir (dominikanac)
-
Nadbiskup Vicente Bokalić Iglić, CM, nadbiskup Santiaga del Estera, Argentina (Kongregacija misija/Vincentijanci)
-
Biskup Mykola Byčok, CSSR, eparh sv. Petra i Pavla iz Melbournea Ukrajinaca u Australiji (Kongregacija Presvetog Otkupitelja/Redemptoristi)
-
Otac Timothy Radcliffe, OP, bivši generalni meštar Reda propovjednika kao i trenutni duhovni asistent 16. redovne opće skupštine Biskupske sinode (dominikanske)
-
Otac Fabio Baggio, CS, podtajnik za sekciju za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja (Misionari sv. Karla Boromejskog/Skalabrinijanci)
Kao što je navedeno, novi kardinali iz redovničkih zajednica čine gotovo polovicu najnovijeg staleža i predstavljaju najveću skupinu redovnika odabranih u jednom konzistoriju tijekom gotovo 12-godišnjeg pontifikata pape Franje. Najbliži je bio 2019., kada su osam od 13 novih kardinala bili redovnici.
Sveukupno, od 163 kardinala stvorena u 10 konzistorija njegova pontifikata, papa Franjo izabrao je 55 redovnika iz više od 20 redovničkih zajednica. Tako je u prosjeku imao između četiri i pet redovnika u svakom konzistoriju.
Osam kardinala su isusovci, uključujući kardinala Luisa Francisca Ladariju Ferrera, prefekta emeritusa Dikasterija za nauk vjere, te dvije istaknute osobe pontifikata: kardinala Jean-Claudea Hollericha iz Luksemburga, koji je također bio generalni rođak Sinode 19. Sinodalnost, te kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za Promicanje cjelovitog ljudskog razvoja.
Šestorica su salezijanci, uključujući kardinala Charlesa Maung Boa iz Yangona, Mianmar, i kardinala Cristóbala Lópeza Romera iz Rabata, Maroko. Franjevci kapucini traže četiri člana, uključujući kardinala Fridolina Ambonga Besungua iz Kinshase, Demokratska Republika Kongo, koji je predvodio protivljenje afričkih biskupa Fiducia Suplicanskoji je dopuštao blagoslove istospolnih parova; i kardinal Raniero Cantalamessa, dugogodišnji propovjednik Papinske kuće.
Drugi značajni kardinali na popisu su: redemptorist Joseph William Tobin, nadbiskup metropolit Newarka, New Jersey; diskalirani karmelićanin Anders Arborelius, biskup Stockholma, Švedska, i obraćenik na katoličanstvo; pokojni Comboni misionar Miguel Ángel Ayuso Guixot, jedan od vodećih stručnjaka za međureligijski dijalog, koji je preminuo krajem studenoga; misionar Consolata Giorgio Marengo, apostolski prefekt Ulaanbaatara, Mongolija, jedan od najmlađih članova Zbora kardinala; i augustinac Robert Prevost, rođen u Americi, prefekt Dikasterija za biskupe.
Nakon posljednjeg konzistorija, među živućim kardinalima koji sežu sve do pontifikata sv. Ivana Pavla II., bit će ukupno 11 salezijanaca, devet isusovaca, pet franjevaca kapucina, pet manje braće, četiri dominikanca, tri franjevca konvencionalna, dva Spiritans, dva klaretinca, dva misionara oblata Bezgrješne Marije, dva misionara Afrike (bijeli oci), dva Redemptoristi, dvije Družbe Božje Riječi (Verbites), te po jedan iz svake od sljedećih zajednica: Eudisti, Schoenstattski oci, Cisterciti, augustinski rekolektanti, Kongregacija Svetog Križa, Misionari Presvetog Srca Isusova, Diskalirani karmelićani, Sulpicijanci, Marijamci Maroniti, Scalabrinians, Kristovi legionari, Consolata misionari, i augustincima. Tu su i dva člana Opusa Dei.
Pitanje koje će se postaviti, naravno, jest jesu li kardinali koji pripadaju vjerskim zajednicama jače zastupljeni u Kardinalskom zboru pod papom Franjom od njegovih neposrednih prethodnika.
Među 140 kardinala-elektora nakon završetka ovog posljednjeg konzistorija sada je 35 kardinala koji su redovnici, što znači da predstavljaju gotovo 25% ukupnog broja birača. Za usporedbu, 2005. godine, u vrijeme smrti Ivana Pavla II., bilo je 117 kardinala izbornika koji su mogli sudjelovati u sljedećoj konklavi (dvojica na kraju nisu sudjelovala). Od njih 20 bili su religiozni muškarci, što znači da su činili 17% birača.
Godine 2013. bilo je 115 kardinala-elektora koji su mogli sudjelovati u izboru nasljednika pape Benedikta XVI. nakon njegove ostavke. Među biračima bilo je 18 religioznih muškaraca, što je činilo 15,5% birača. Jedan od njih je, dakako, izabran za papu — isusovac kardinal Jorge Mario Bergoglio, koji je uzeo ime Franjo.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Ova se priča temeljila na a priča prvi objavio ACI StampaCNA-in partner za vijesti na talijanskom jeziku, a preveo ga je i prilagodio CNA.
Novinar sa sjedištem u Rimu. Radio je za Press agenciju Area, baveći se unutarnjom politikom, ekonomijom, ali prije svega Vatikanom. Akreditiran pri Tiskovnom uredu Svete Stolice, profesionalni novinar od 2008., pratio je konklave 2005. i 2013. Trenutno radi za ACI Stampa, novinsku agenciju EWTN na talijanskom jeziku. Autor je, zajedno sa svojim kolegom Andreom Gagliarduccijem, “La Quaresima della Chiesa” i “Benedetto XVI, totalni papa”.
Matthew Bunson je potpredsjednik i direktor uredništva EWTN Newsa. Posljednjih 20 godina aktivan je na području katoličkih društvenih komunikacija i obrazovanja, uključujući pisanje, uređivanje i podučavanje o raznim temama vezanim uz povijest Crkve, papinstvo, svece i katoličku kulturu. Dr. Bunson je viši suradnik Centra za biblijsku teologiju St. Paula i autor ili koautor više od 50 knjiga, uključujući: Enciklopediju katoličke povijesti, Papinu enciklopediju, Imamo Papu! Benedikt XVI., Enciklopedija svetaca i najprodavanije biografije svetog Damjana od Molokaija i svete Kateri Tekakwithe.