Osoblje CNA, 20. rujna 2024. / 07:00 ujutro
Katolici u SAD-u ne glasaju kao blok, a dogodio se ovaj izborni ciklus značajna rasprava o tome za koga katolici trebaju glasati. Čak Papa Franjo se izjasnio, šaleći se da Amerikanci u studenom moraju izabrati “manje zlo” kada odlučuju između Donalda Trumpa i Kamale Harris.
Katolička crkva već dugo podržava glasovanje kao dio sudjelovanja u javnom životu — kao doprinos općem dobru nacije i procvatu njezinih ljudi.
Ono što Crkva ne radi jest da diktira katolicima za koga točno trebaju glasovati ili koje točno politike trebaju podržati. Međutim, katolici su dobili brojne vodeći principi za donošenje odluka o glasovanju.
Evo objašnjenja nekih od ovih načela.
Što Crkva uči o glasovanju?
Katekizam Katoličke Crkve kaže da je “dužnost građana da zajedno s civilnim vlastima doprinose dobru društva u duhu istine, pravde, solidarnosti i slobode”.
“Ljubav i služenje svojoj domovini proizlaze iz dužnosti zahvalnosti i spadaju u red milosrđa. Podložnost legitimnim vlastima i služenje općem dobru zahtijevaju od građana da ispunjavaju svoje uloge u životu političke zajednice.”
Također se navodi da “podložnost autoritetu i suodgovornost za opće dobro čine moralno obaveznim plaćanje poreza, korištenje prava glasa i obranu vlastite zemlje.”
Godine 2007. Biskupska konferencija SAD-a izdala je “Formiranje savjesti za vjerničko građanstvo,” vodič za sudjelovanje u javnom životu, koji uključuje dio o glasovanju. Biskupi su ga od tada povremeno ažurirali, najnovijim izdanjem odobreno krajem 2023.
U dokumentu su biskupi napisali da je “odgovorno građanstvo vrlina, a sudjelovanje u političkom životu moralna obveza”. Citirajući papu Franju u Evangelii Gaudiumbiskupi također napominju da je javna služba, kada traži opće dobro, “uzvišen poziv”.
Biskupi zamišljaju birače koji se vode svojim moralnim uvjerenjima, a ne privrženošću bilo kojoj stranci ili interesnoj skupini. Angažman katolika u politici trebao bi biti “oblikovan moralnim uvjerenjima dobro oblikovane savjesti i usmjeren na dostojanstvo svakog čovjeka, težnju za općim dobrom i zaštitu slabih i ranjivih”.
Katolici bi trebali glasovati za kandidate u onoj mjeri u kojoj će oni promicati opće dobro, koncept definiran u katekizmu kao „ukupan zbroj društvenih uvjeta koji omogućuju ljudima, bilo kao grupama ili kao pojedincima, da potpunije i lakše postignu svoje ispunjenje .”
“Katolici imaju ozbiljnu i doživotnu obvezu oblikovati svoju savjest u skladu s ljudskim razumom i naukom Crkve”, nastavlja dokument.
“Savjest nije nešto što nam omogućuje da opravdamo da radimo što god želimo, niti je puki ‘osjećaj’ o tome što bismo trebali ili ne bismo trebali učiniti. Umjesto toga, savjest je Božji glas koji odjekuje u ljudskom srcu, otkriva nam istinu i poziva nas da činimo ono što je dobro, dok se klonimo onoga što je zlo. Savjest uvijek zahtijeva ozbiljne pokušaje donošenja zdravih moralnih prosudbi na temelju istina naše vjere.”
Razlozi da ne glasate za kandidata
“Formiranje savjesti” navodi u paragrafu 34: “Katolik ne može glasovati za kandidata koji favorizira politiku koja promiče intrinzično zao čin, kao što je pobačaj, eutanazija, potpomognuto samoubojstvo, namjerno podvrgavanje radnika ili siromašnih neljudskim životnim uvjetima, redefiniranje braka na načine koji krše njegove bitno značenje, ili rasističko ponašanje, ako je namjera glasača podržati to stajalište.”
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
“Kao katolici nismo glasači za jedno pitanje”, napominju biskupi, i “stajalište kandidata o jednom pitanju nije dostatno da jamči potporu glasača.” Istodobno, katolici ne bi trebali glasovati za kandidata ako njegov ili njezin stav o jednom pitanju promiče intrinzično zao čin.
Međutim, biskupi kažu da bi moglo biti moguće glasati za nekoga tko podržava nešto suštinski nemoralno, ali samo iz “drugih moralno ozbiljnih razloga”. Prije nego što je postao papa Benedikt XVI., kardinal Joseph Ratzinger to je opisao kao “razmjerne razloge”.
U pismu američkim biskupima iz 2004. Ratzinger je napisao: „Kada katolik ne dijeli stav kandidata za pobačaj i/ili eutanaziju, ali glasa za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra udaljenom materijalnom suradnjom, koja se može dopustiti u prisutnost razmjernih razloga.”
Ideja “proporcionalnog razmišljanja” prepoznaje da nema savršenih kandidata. Zadaća katoličkih birača je odvagnuti pozicije svih kandidata i izbjeći odabir kandidata koji podržava nešto nemoralno, osim ako nešto dobro ne prevagne nad tom nemoralnošću.
Pitanja o kojima se ne može pregovarati
U obraćanju europskoj parlamentarnoj skupini iz 2006., papa Benedikt XVI. iznio je nekoliko pitanja vezanih uz javno dobro o kojima katolici “ne mogu pregovarati”.
Ta pitanja kako ih je izložio papa Benedikt su sljedeća:
-
Zaštita života u svim njegovim fazama, od prvog trenutka začeća do prirodne smrti.
-
Priznavanje i promicanje prirodnog ustroja obitelji kao bračne zajednice muškarca i žene te njezina obrana od pokušaja da se pravno izjednači s radikalno različitim oblicima zajednice koji joj u stvarnosti štete i pridonose njezinoj destabilizaciji, prikrivajući njegov poseban karakter i njegovu nezamjenjivu društvenu ulogu.
-
Zaštita prava roditelja na obrazovanje djece.
Američki biskupi nadalje kažu da pobačaj i eutanazija – prema njihovim riječima, “izrazite prijetnje ljudskom životu i dostojanstvu” – imaju veliku težinu kada se odlučuje je li moralno prihvatljivo glasati za kandidata.
Godine 2019. biskupi su rekli: “Prijetnja pobačajem ostaje naš glavni prioritet jer izravno napada sam život, jer se odvija unutar svetišta obitelji i zbog broja uništenih života.”
Priznajući važnost glasanja protiv pobačaja, Crkva i crkveni vođe ne kažu da je pobačaj samo pitanje, ali da je “nadmoćno” – temeljno razmatranje o moralnoj prihvatljivosti kandidata.
poziva papa Franjo Laudato Si’: “Kako možemo istinski podučavati važnost brige za druga ranjiva bića, koliko god problematična ili nezgodna bila, ako ne uspijemo zaštititi ljudski embrij, čak i kada je njegova prisutnost neugodna i stvara poteškoće?”
U Christifidelis LaiciSveti Ivan Pavao II je učio da je „pravo na zdravlje, na dom, na posao, na kulturu lažno i iluzorno ako se ne brani pravo na život, najosnovnije i temeljno pravo i uvjet za sva druga osobna prava. s maksimalnom odlučnošću.”
Godine 2008., biskup (sada kardinal) Kevin Farrell objavio je zajedničku izjavu s biskupom Kevinom Vannom, rekavši da, po njihovom mišljenju, “ne postoje ‘istinski ozbiljni moralni’ ili ‘razmjerni’ razlozi, pojedinačno ili u kombinaciji, koji bi mogli nadmašiti milijune nevinih ljudskih života koji svake godine budu izravno ubijeni pobačajem.”
Godine 2008. nadbiskup Charles Chaput rekao je da katolici koji podržavaju kandidate za pobačaj “trebaju uvjerljiv razmjeran razlog da to opravdaju”.
“Što je ‘razmjeran’ razlog kada je u pitanju pitanje pobačaja? To je vrsta razloga koju ćemo moći objasniti, čista srca, žrtvama pobačaja kada ih sretnemo licem u lice u sljedećem životu – što sasvim sigurno hoćemo. Ako smo uvjereni da će te žrtve prihvatiti naše motive kao nešto više od alibija, onda možemo nastaviti,” rekao je Chaput.
Dakle… za koga glasati?
Biskupi kažu da bi formirani birači katolici mogli donijeti različite zaključke o tome koga podržati. Biskupi također ne isključuju mogućnost neglasovanja ili glasovanja za treće kandidate.
“Kada svi kandidati imaju položaj koji promiče intrinzično zao čin, savjestan glasač suočava se s dilemom. Birač može odlučiti poduzeti izvanredan korak i ne glasovati ni za jednog kandidata ili, nakon pažljivog razmišljanja, može odlučiti glasovati za kandidata za kojeg se smatra da je manje vjerojatno da će napredovati u takvoj moralno pogrešnoj poziciji i da će vjerojatnije težiti drugim autentičnim ljudskim dobrima” (“ Formiranje savjesti,” paragraf 36).
Godine 2016. biskup James Conley ponudio je ovaj sažetak savjeta o glasovanju vodiča “Vjerno građanstvo”:
„Čiste savjesti, neki bi katolici mogli odlučiti glasovati za kandidata koji bi, s određenim stupnjem vjerojatnosti, najvjerojatnije učinio nešto dobro, a najmanje štete, u temeljnim pitanjima: život, obitelj, prava savjesti i vjerska sloboda. Ili, čiste savjesti, neki bi mogli izabrati kandidata koji najbolje predstavlja kršćansku viziju društva, bez obzira na vjerojatnost pobjede. Ili bi, čiste savjesti, neki mogli odlučiti ne glasovati ni za jednog kandidata na određenoj dužnosti.”
Ova je priča prvi put objavljena 18. rujna 2020. i ažurirana je. Jonah McKeown pridonio je ažuriranju.
Osoblje Katoličke novinske agencije (CNA) tim je novinara koji je posvećen izvještavanju o vijestima o Katoličkoj crkvi diljem svijeta. Naši uredi nalaze se u Denveru, Washingtonu i Rimu. Imamo sestrinske jezične agencije u Keniji, Njemačkoj, Peruu, Brazilu i Italiji. CNA je servis vijesti EWTN-a. S pitanjima nam se možete obratiti na [email protected].