Osoblje ACI Prensa, 30. ožujka 2024. / 07:00 sati
Pojam “transhumanizam” u novije vrijeme dobiva na značaju, pokrećući rasprave o budućnosti čovječanstva i etičkim implikacijama novih tehnologija osmišljenih za modificiranje ljudskog tijela.
U nedavnom intervjuu za ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku, argentinski filozof Mariano Asla, koji ima doktorat sa Sveučilišta Navarra, ponudio je kritičku analizu ove kontroverzne teme.
Transhumanizam je, objašnjava Asla, znanstveni i kulturni pokret koji predlaže “modifikaciju ljudske biologije kroz konvergenciju novih tehnologija” kao što su nanotehnologija, biotehnologija, računalna tehnologija i kognitivna znanost. Ova konvergencija ima za cilj “stvoriti novu vrstu” u kojoj su granice između biološkog i umjetnog “potpuno zamagljene”. Prema filozofu, cilj je učiniti ljude “zdravijima, inteligentnijima, empatičnijima i dugovječnima”.
Ova ideja nadilaženja ljudskih bioloških ograničenja nije nova. Potječe još od Juliana Huxleya, koji je skovao taj pojam 1957., povećavajući mogućnost da čovječanstvo evoluira u novi način postojanja.
Praktičan primjer dogodio se krajem siječnja kada je Neuralink, američka neurotehnološka tvrtka u vlasništvu Elona Muska, ugradio moždani čip u prvog ljudskog pacijentakoji je ubrzo mogao pomaknuti kursor svog računala samo koristeći svoj um.
Prema svoju web stranicumisija Neuralinka je “stvoriti generalizirano moždano sučelje za vraćanje autonomije onima s nezadovoljenim medicinskim potrebama danas i otključavanje ljudskog potencijala sutra.”
Jedan od glavnih etičkih izazova koje postavlja transhumanizam, prema Asli, je utjecaj koji bi imao na sve aspekte ljudskog života, od “reprodukcije i rođenja do društvene organizacije, uključujući obrazovanje, emocionalni život, posao i starenje.”
Radikalnom modifikacijom ljudskog tijela, Asla ističe da postoji potreba za pažljivom analizom mogućih koristi, ali i “troškova, rizika i mogućih neželjenih posljedica”.
“Primjerice, ako je za produljenje dugovječnosti nekih ljudi potrebno eksperimentirati na zdravim ljudima i izložiti ih nepredvidivim rizicima koji ne bi bili moralno dopustivi. Drugi uobičajeni moralni prigovor koji se upućuje ovim prijedlozima jest stvarna mogućnost stvaranja eksponencijalnog povećanja ljudskih nejednakosti, što dovodi do stvaranja elitnih društvenih klasa (onih poboljšanih) i ranjivih i rizičnih klasa (onih prirodnih)”, upozorio je.
Prema argentinskom filozofu, najveći izazov koji transhumanizam predstavlja je obnoviti odgovarajuću filozofiju i teologiju ljudskog tijela te je ukazao na ostavštinu svetog Ivana Pavla II., koja je bila “korak naprijed i zanimljiv izvor za obranu ono što jesmo.”
Na kraju, Asla se osvrnuo na poziv pape Franje da se transhumanistički prijedlozi sagledaju iz etičke perspektive.
“Papa Franjo pokazao je, kao i prethodni pape, istinski interes za odgovor na izazove koje predstavlja naše vrijeme. U dijalogu s drugim glasovima i s pastoralnim stavom gledanja na periferije, vjerujem da nas sve poziva na revitalizaciju kršćanske poruke, na traženje novih oblika i novih inicijativa“, rekao je filozof.
Za Asla, ovaj dijalog između kršćanske vjere i transhumanističkih narativa može obogatiti jedni druge, ali „ne podrazumijeva odricanje od istine (koja nam ne pripada, već nam je otkrivena kao dar), nego održavanje iskrenog otvorenost prema svemu što je lijepo i dobro što nam svijet može ponuditi.”
“Ukratko, Kristova poruka je duboko božanska i ljudska poruka, koja nikada neće biti zastarjela i koja također treba rasvijetliti dijalog s transhumanističkim narativima”, zaključio je.
Ova priča je prvi put objavljen od strane ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku. Preveo ga je i prilagodio CNA.
Diego Lopez Marina diplomirao je komunikacijske znanosti sa specijalizacijom iz novinarstva na Sveučilištu San Martín de Porres (Peru). Profesionalnu karijeru započeo je 2015. godine kao urednik rubrike Novinarski arhiv Diario El Comercio. 2016. počinje raditi kao pisac za ACI Prensa, a od 2018. radi kao web urednik.
