U prepunoj katedralnoj dvorani u Mostaru, na studentskoj tribini katoličke mladeži Mi ViDiMo, dr. vlč. Ljubo Zadrić, povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Vrhbosanske nadbiskupije, vicerektor VBS-a i profesora na KBF-u, održao je predavanje pod nazivom „Smak svijeta ili spas svijeta?“ Njegov govor nije bio samo teološko promišljanje o kršćanskim istinama, nego i duboko inspirativan podsjetnik na temeljne istine vjere i izazove suvremenoga čovjeka, izvijestio je Bljesak, a prenijela je Crkva na kamenu.
Vlč. Zadrić svoje razmišljanje započeo je podsjećanjem na simbole nicejsko-carigradskog i apostolskog vjerovanja, gdje se naglašava Kristov povratak i konačni sud. Citirajući: „I opet će doći u slavi, suditi žive i mrtve…“, postavio je ključno pitanje: trebamo li se bojati smaka svijeta ili se radovati spasenju koje nam je obećano?
„Govor o posljednjim stvarima nije zastrašivanje, već poziv na budnost. Bog je vjeran svojim obećanjima, a mi smo pozvani na radostan život u iščekivanju”, rekao je vlč. Zadrić. Na tom tragu istaknuo je kako temeljni pojmovi poput uskrsnuća, kraljevstva Božjeg, drugog Kristova dolaska i posljednjeg suda nisu samo apstraktni koncepti nego realnosti koje oblikuju kršćanski život i vjerovanje.
Naizgled neuobičajenom analogijom, vlč. Zadrić usporedio je povijesni skepticizam prema krumpiru u 15. stoljeću s modernim sumnjama prema uskrsnuću i drugom Kristovu dolasku. Kako su istraživači iz Novoga svijeta u Stari donijeli krumpir, koji je u početku bio doživljavan kao izvor bolesti, tako se i kršćanska kultura uskrsnuća danas suočava s nepovjerenjem. Tek kroz istraživanje i promišljanje – kako su to nekoć činili redovnici – dolazimo do spoznaje o neprocjenjivoj vrijednosti tih istina. „Sumnja nije neprijatelj vjere. Ona nas potiče na dublje traženje i preispitivanje temelja vlastitog vjerovanja“, istaknuo je vlč. Zadrić.
Predavanje je bilo podijeljeno u tri cjeline: čovjekovo iščekivanje, teološki govor i crkveno vjerovanje. Iščekivanje: Temelj ljudskog iskustva „Mi uvijek nešto čekamo“, kazao je vlč. Zadrić, objašnjavajući kako je iščekivanje drugog Kristovog dolaska jedna od bitnih odrednica kršćanskog života. No, priznao je kako suvremeni čovjek, usmjeren na ekonomiju i napredak, često zaboravlja na duhovnu dimenziju ovog iščekivanja. „Zanima nas samo ono što nam nužno treba, dok sve ostalo podnosimo s ravnodušnošću“, dodao je. Pozvao je na preispitivanje vlastitih prioriteta i podsjetio na riječi Svetog pisma: „Čovjek živi jer ga se Bog sjeća“. Istaknuo je i sljedeću misao: „Vrijeme iščekivanja nije vrijeme pasivnosti, već prilika za izgradnju odnosa s Bogom i bližnjima.“
Teološki govor – što o tome kaže teologija? Teologija, prema Zadriću, mora biti praktična i odgovarati na ljudska pitanja. Ponuđena su četiri teološka pristupa razumijevanju drugog Kristova dolaska: konzistentna eshatologija: naglašava skori povratak Krista, pozivajući vjernike na pripravu; prezentska eshatologija: tvrdi kako je kraljevstvo Božje već prisutno u svijetu kroz Kristovo uskrsnuće; egzistencijalna eshatologija: fokusira se na ljudsku odgovornost za oblikovanje vlastite vjere i spasenja; anticipirana eshatologija: prepoznaje Kristovu smrt i uskrsnuće kao ključni događaj, dok se konačna objava tek očekuje.
„Zašto Krist još nije došao?“, pitao je Zadrić, podsjećajući na riječi Evanđelja: „O onome danu i času nitko ne zna, pa ni Sin, već samo Otac.“
Crkveno vjerovanje – vjera u obećanje. Završni dio predavanja bio je posvećen crkvenom vjerovanju u drugi Kristov dolazak. Zadrić je istaknuo kako je ključno živjeti s vjerom da je konačna budućnost dar od Boga. „Ne znamo kada će to biti, ali ga iščekujemo“, kazao je. Podsjetio je i na riječi svetog Augustina: „Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi.“
Praktične slike – životni primjeri. Tijekom predavanja, vlč. Zadrić je koristio svakodnevne primjere kako bi povezao teološke koncepte s životom. Usporedio je česmu koja donosi vodu s Božjim izvorom milosti, a pametne uređaje, poput satova i telefona, s ljudskom potrebom za pravilnim korištenjem darova vjere. „Koristite dostignuća modernog svijeta, ali ne bez potrebnih uputa“, poručio je, naglašavajući važnost povezivanja tradicije i suvremenosti.
Vlč. Zadrić istaknuo je i važnost molitve: „Molitva nije samo čin pobožnosti, već otvoren prozor prema Bogu koji nas čeka.“
Na kraju je vlč. Zadrić zaključio s porukom nade: „Smak svijeta ne mora biti kraj, već prilika za novi početak. Živjeti vjeru znači živjeti u radosti i iščekivanju ispunjenja Božjih obećanja. Bog nam ne daje točan datum, jer vjera nije kalendar već povjerenje“, dodao je. Ostavio je slušatelje s mislima o važnosti svjedočenja vjere u svakodnevnom životu i naglasio: „Spas svijeta je u nama, jer smo pozvani biti suradnici Božje ljubavi i milosrđa.“
kta/cnk/Bljesak.info
