Davno izgubljene krune, prstenje i žezla koji datiraju iz 15. i 16. stoljeća ponovno su se pojavili u kripti najpoznatije katedrale u Litvi.
U otkriću koje je zaprepastilo povjesničare, riznica kraljevskih artefakata otkrivena je u kriptama ispod katedrale u Vilniusu u Litva.
Skrivena od izbijanja Drugog svjetskog rata, ova blaga – koja su pripadala srednjovjekovnim europskim vladarima – nude fascinantan pogled u prošlost, a posebno u pogrebne rituale.
Posjed uključuje krune, medaljone, prstenje i žezla iz 15. i 16. stoljeća, od kojih su mnogi povezani s moćnom dinastijom Jagelon.
“Otkrivene grobne oznake monarha Litve i Poljska su neprocjenjivo povijesno blago”, rekao je nadbiskup Vilniusa Gintaras Grušas u izjavi koju prenosi CNN. “Ovi su predmeti simboli duge tradicije litvanske državnosti, znakovi Vilniusa kao glavnog grada i veličanstvena djela zlatarstva i nakita.”
Artefakte, za koje se vjeruje da su stavljeni u kraljevske sarkofage nakon smrti monarha, vladari nikada nisu nosili za života, već su bili izrađeni posebno za njihov pokop. Krune i drugi simboli bili su dio pogrebnih rituala tog vremena, osmišljeni u čast vladara nakon smrti.
“Ovo otkriće je od posebnog značaja za našu državnost, jer pokazuje lokaciju Vilnius Katedrala kao nekropola elite Velike Kneževine Litve”, nastavlja se u priopćenju.
Otkrivena davne 1931. kada se katedrala čistila nakon proljetne poplave, riznica je nakratko bila izložena prije nego što je sakrivena s početkom svjetskog rata. Unatoč nekoliko neuspješnih pretraga, istraživači su se vratili u kripte u rujnu 2024., koristeći endoskopsku kameru kako bi konačno otkrili skrivene predmete umotane u novine koji datiraju iz rujna 1939.
Pronalazak uključuje krune i oznake povezane s značajnim ličnostima poput Aleksandra Jagelona, koji je vladao Poljskom od 1501. do 1506., i Sigismunda Augusta, koji je vladao od 1548. do 1572. godine.
Osim toga, pronađeni su i predmeti povezani s Elizabetom Austrijskom, uključujući krunu i medaljon.
“Ovi su simboli važni i za državu i za svakoga od nas, kao znakovi europskog identiteta, kao obnovljeni identitet stare države, kao znak snage naših korijena”, objasnila je Rita Pauliukevičiūtė, ravnateljica Crkve u Vilniusu. Zavičajni muzej.
Artefakti – čija se točna vrijednost tek treba otkriti – bit će podvrgnuti ispitivanju i restauraciji prije nego što budu izloženi javnosti, a daljnja istraživanja podupiru i Vilniuska nadbiskupija i litvanski Odjel za kulturnu baštinu. Njihovo otkriće također bi moglo potaknuti litavski kulturni turizam, a dužnosnici već promatraju Vilnius kao središnju točku turističke strategije zemlje do 2030.
“Otkriće pruža opipljivu vezu s poviješću regije i trajnom ostavštinom dinastije Jagiellon”, dodala je Pauliukevičiūtė, naglašavajući kako otkriće predstavlja još jednu privlačnost Vilniusa kao kulturnog žarišta.