Država je potpisala ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj koji će joj osigurati 26,4 milijuna eura koji bi trebali podržati energetsku tranziciju prema Zelenoj agendi.
Vlasti u Sjevernoj Makedoniji napreduju sa zelenim programom prelaska na ugljen, glavni energetski resurs zemlje.
S jednom od glavnih termoelektrana na ugljen u zemlji, državnom elektroprivredom Elektrani na Severna Makedonija (ESM), koja osigurava dvije trećine potreba za električnom energijom u Sjevernoj Makedoniji, mnogi gradovi u Sjevernoj Makedoniji uvršteni su među deset najzagađenijih u Europi, osobito tijekom zime.
Pretvorba dva termoelektrana u Bitoli i Negotinu na ugljen i loživo ulje dio je strategije zemlje za postupno ukidanje ugljena i drugih fosilnih goriva.
Slijedom obveza preuzetih u sklopu zelene agende procesa europskih integracija, započeli su radovi na transformaciji jedne od termoelektrana i njezinoj prilagodbi obnovljivim izvorima energije do 2032. godine.
“Već smo ulagali u fotonaponske elektrane u ovoj regiji iu drugim regijama u zemlji. Ali to nije dovoljno za energiju koju sada daje ova termoelektrana”, kaže Dragan Vidanovski, savjetnik za energetsku učinkovitost.
“Zato je u planu gradnja nekoliko mini nuklearnih elektrana. To je naša perspektiva”, objašnjava Vidanovski.
Sjeverna Makedonija je prošli tjedan potpisala ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj koji će joj osigurati 26,4 milijuna eura koji bi trebali podržati energetsku tranziciju prema Zelenoj agendi.
U sklopu tih sredstava planirano je stvaranje edukacijskog centra koji će pomoći državi u osiguravanju ljudskih resursa potrebnih za upravljanje novim energetskim sustavima.
“Tu bi trebali biti i energetici, i fizičari, i nuklearni fizičari, kao i informatičari jer će se cijelim sustavom upravljati preko računala. Nadam se da će ovaj centar dati taj kadar”, kaže Dragan Vidanovski, savjetnik za energetsku učinkovitost.
Paralelno s transformacijom energetskih infrastrukturnih kapaciteta, Sjeverna Makedonija će morati investirati u otvaranje novih zelenih radnih mjesta koja bi neutralizirala šok od eventualnog zatvaranja termoelektrane ESM, koja trenutno osigurava 2500 radnih mjesta.
Vlada je to rekla u prosincu bi pripremio plan ulaganja za postupno ukidanje ugljena do 2032., jačanje mreže, nove kapacitete i tranziciju dviju ugljenskih regija.
