Na brifingu za novinare petog dana Opće skupštine Sinode o sinodalnosti, 7. listopada u Vatikanu, spomenuto je kako su sudionici obilježili Dan molitve i posta za mir na godišnjicu napada Hamasa na Izrael i eskalacije koja je uslijedila, također istaknuta je uloga žena u Crkvi te je naglasak bio na izgradnji mostova, piše portal Nedjelja pozivajući se na Vatican News.
Sinodskom zasjedanju u ponedjeljak, s 351 sudionikom, prethodila je molitva i trenutak iskrenog sudjelovanja u patnjama ljudi na Bliskom istoku zbog rata, na dan, 7. listopada, koji je „dramatično simboličan“, kako je na brifingu za novinare izjavio prefekt Dikasterija za komunikacije dr. Paolo Ruffini. Također istaknuo je kako je papa Franjo uputio pismo katolicima na Bliskom istoku „na ovaj tužni dan“.
Izvijestio je i kako je Prefekt Dikasterija za službu milosrđa kard. Konrad Krajewski, najavio akciju prikupljanja sredstava koja je počela u ponedjeljak poslijepodne. Posebno će se pružiti potpora jedinoj katoličkoj župi u Gazi i njezinom svećeniku vlč. Gabrielu Romanelliu, „koga Papa svakodnevno zove da izrazi svoju blizinu onima koji pate“.
U ovoj inicijativi sudjelovat će i devet od 21 novog kardinala koje je Papa u nedjelju najavio. To su: Luis Gerardo Cabrera Herrera, Tarcisio Isao Kikuchi, Pablo Virgilio Siongco David, Ladislav Nemet, Jaime Spengler, Ignace Bessi Dogbo, Dominique Mathieu, Roberto Repole i Timothy Peter Joseph Radcliffe.
Rad Sinodalne skupštine
Kako je najavila tajnica Povjerenstva za informiranje Sheila Pires, četvrta generalna kongregacija na rasporedu je u utorak, 8. listopada. „Skupština planira izabrati članove Povjerenstva za izradu Završnog dokumenta, sukladno članku 13. internog pravilnika. Zatim će se prezentirati izvješća jezičnih skupina“, dodala je.
Po modelu koji je već usvojen u prvom tjednu, članovi Sinode glasovat će o dnevnom redu za raspravu, a dan je nastavljen otvorenim raspravama.
Pires je napomenula kako su prva dva foruma o pastoralnoj teologiji zakazana za srijedu poslijepodne, na teme: Božji narod, subjekt misije i Uloga i autoritet biskupa u sinodalnoj Crkvi.
Sinodalno putovanje u Aziju
„Crkva mora graditi mostove i sama biti most. To znači da se pozornost mora posvetiti različitim kulturama i religijama, njegujući dijalog i sinodalnost“, potvrdio je nadbiskup Bombaya kard. Oswald Gracias. Inače, on je član redovitog vijeća Tajništva Sinode te Vijeća kardinala – radne skupine koju je papa Franjo osnovao na početku svog pontifikata za pomoć u upravljanju Crkvom.
Tijekom brifinga kardinal je naglasio kako napredak u sinodalnosti zahtijeva interkulturalnost. Dodao je kako su od Drugog vatikanskog sabora prihvaćanje i poštivanje drugih široko ustaljeni pojmovi.
Poslužio se primjerom sinodalnog putovanja u Aziji, gdje je skupština 2022. obradila teme o kojima se trenutno raspravlja na Sinodi, ističući potrebu obnove pastoralne prakse.
Dvije ključne točke bile su zajednički rad i zajednički hod. Kard. Gracias objasnio je kako je bitno graditi Kraljevstvo Božje u zemljama s različitim lokalnim kulturama – ali ne prozelitiziranjem – te da se razlike moraju cijeniti. Sinodalni pristup je nužan kako bi se izbjeglo nametanje predodžbi ili koncepata.
Promicanje bratstva
U Aziji su se susreti nastavili do 2023., kada se okupilo dvjestotinjak biskupa kako bi razgovarali o poštivanju religija, laičkih pokreta i krsnog posvećenja svakog pojedinca.
Kard. Gracias inzistirao je na tomu da je suradnja ključna za odnose s drugim vjerama, rekavši kako ih Crkva „više ne može nazivati drugim religijama, već susjednim religijama“.
Biskupi u Aziji također su priznali važnost digitalnog svijeta i vide Sinodu kao nastavak svog rada. „Siguran sam da će stvari ići na bolje i da će biti više bratstva i ljubavi prema Crkvi“, dodao je.
Jedna obitelj
Tijekom brifinga, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) nadbiskup Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa, usredotočio se na to kako je Dan molitve i posta za mir u svijetu istaknut na sinodskoj skupštini u ponedjeljak ujutro.
Objasnio je kako solidarnost s onima koji pate od posljedica rata – poput Bliskog istoka i Ukrajine – potiče iskustvo da „smo svi mi jedna obitelj koja moli za mir i jedinstvo“.
Nadbiskup je istaknuo potrebu jačanja veza između Crkava: „Dijalog je naše poslanje“.
Sve pažljivije slušanje
„Recipročno slušanje je vještina koja raste u Sinodi“, primijetila je predsjednica Međunarodne unije generalnih poglavara (UISG) s. Mary Teresa Barron.
Ona vjeruje kako se sposobnost međusobnog slušanja također poboljšala, što omogućuje bolje razlučivanje tuđih uvjerenja. „Slušanje zbližava ljude s onima koji su isključeni i marginalizirani“, dodala je.
„Sa svoje strane, UISG, kao sinodalna inicijativa, uspostavila je ured posvećen sinodalnosti, s interkulturalnom skupinom usmjerenom na davanje prioriteta slušanju i odnosima za izgradnju boljih. Iznad svega, cilj je pomoći onima na periferijama – posebno se fokusirajući na to kako nastaviti sinodalno putovanje u Siriji, Libanonu, Rusiji, Ukrajini, Vijetnamu, Mianmaru i Indoneziji“, pojasnila je s. Mary.
Upitana kakav prostor žene mogu imati u današnjoj Crkvi, odgovorila je: „Postoje mnoge mogućnosti i prilike za vodstvo, ali ih treba istražiti i procijeniti.“ Navela je kako se to razlikuje u praksi jer u nekim zemljama u Crkvi žene mogu biti vođe, a u drugima ne, ali fokus nije na zaređenoj službi. „I dok je istina da postoje žene koje se osjećaju pozvanima za svećeništvo, ovo područje zadire u šire teme poput poziva Duha Svetoga na službe, što nije tema ove Sinode“, kazala je.
Međutim, kard. Gracias je primijetio kako su žene u središtu pozornosti u Crkvi, izvijestivši da se na zadnja tri zasjedanja Vijeća kardinala raspravljalo o ulozi žena u Crkvi iz teološke i pastoralne perspektive.
Govoreći o službama, karizmama i zvanjima, nadbiskup Grušas primijetio je kako se uloge laika i obitelji mogu različito izražavati na različitim mjestima te stoga uloge muškaraca i žena moraju biti primjereno vrednovane.
Potom su postavljena pitanja o studijskoj skupini o imenovanju biskupa, a kardinal Gracias je pojasnio kako postoje dvije skupine usredotočene na ulogu biskupa, jedna na samu ulogu, a druga na proces imenovanja. „Biskupska figura je temeljna za Crkvu i njegovo imenovanje treba biti izvršeno na najbolji mogući način“, potvrdio je, pojasnivši kako su spomenute dvije skupine počele surađivati na ovom životnom i važnom području za Crkvu.
