Od internetskih anketa do sudjelovanja žena i laika, Euronews Culture promatra kako ovogodišnja Katolička sinoda izgleda prilično drugačije od svojih prethodnika.
“Crkva te treba!”
Napisano podebljanim slovima na vrhu prazne, neopisane web stranice, Vatikan je pokrenuo poziv na akciju kako bi katolike uključio i ponudio svoje povratne informacije za Sinodu, koja će održati svoje prvo zasjedanje ovog mjeseca. Format je ovaj put, međutim, poprimio prilično drugačiji oblik: on-line kviz.
Biskupi su se okupljali u srcu Katolička crkva u Rimu svakih nekoliko godina kako bi se konzultirao s Papama o raznim pitanjima. Ali za ovu sinodu, Vatikan ima svoje horizonte postavljene izvan episkopata, odabirući laike koji će iznijeti svoja mišljenja na skupštini – a svi vjernici, ali i nevjernici, mogu podijeliti svoja razmišljanja u kratkoj anketi.
Od novog digitalnog upitnika do žena koje se pridružuju biskupskom glasovanju, Euronews Culture razmatra što očekivati od ove Sinode.
Što je novo sinodalno istraživanje?
Kao dio pripremne faze za listopadsku skupštinu, Vatikan je ušao u neistražena područja i uveo Sinodu u digitalno doba predstavivši svoju vlastitu online upitnik.
Anketa ima 20 pitanja i traži od sudionika, koji se mogu identificirati ili ne kao katolici, da izvagaju mnoštvo pitanja koja se tiču Crkve.
Neka od pitanja su osobna, gledaju na “susret s Bogom” pojedinca, njegovu “vjeru” i jesu li kršteni ili ne.
Također ide do srži nekih težih pitanja koja pogađaju Crkvu u posljednje vrijeme, i pritom ne izaziva nikakve udarce. Anketa traži od pojedinaca da procijene zašto misle da je Crkva bila takva hemoragijski sljedbenicicitirajući “pederastiju” – u odnosu na svoje globalni skandal seksualnog zlostavljanja djece – kao jedan od mogućih razloga.
Također se postavlja pitanje radi li institucija dovoljno na komunikaciji i dijalogu s drugim skupinama — izravno spominjući “LGBTI” zajednicu.
Anketa je pokrenuta prošlog ljeta, a domaćin je Juan Diego Network – latino orijentirana katolička podcast stranica.
Otkako je objavljen, promovirali su ga određeni katolički utjecajni društveni mediji i blogeri, naime Jimmy Akin, koji ima više od 23.000 pratitelja na X-u, prije poznatom kao Twitter, i preko 60.000 ako se uključe i druge mreže.
Upitnik je samo jedan dio mnoštva metoda kojima Crkva prikuplja informacije od svojih vjernika o njihovim trenutnim mislima, strahovima i nadama.
Američko izvješće iz rujna prošle godine pokazalo je da se mnogi američki katolici nadaju da će Crkva učiniti više da prihvati LGBTQ+ osobe, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog dugotrajnih problema s rasizmom.
„Katolici kolone[u]r je govorio o rutinskim susretima s rasizmom, unutar i izvan Crkve. Autohtoni katolici govorili su o generacijskoj traumi uzrokovanoj rasizmom i zlostavljanjem u internatima,” navedeno.
“Kao crni, queer katolik… ovi glasovi koje čujemo diljem zemlje, diljem svijeta, pozivaju na istinsko slušanje onoga što nije u redu i u čemu Crkva može biti bolja”, rekao je Tevin Williams, New Pisac iz York Cityja u razgovoru za Euronews Culture. “[The report] prilično predviđa gdje vidimo gdje se ljudi nalaze kada je to u pitanju, bilo da se radi o marginalizaciji na temelju rase ili na temelju seksualnosti. Crkva ovu zabrinutost mora shvatiti ozbiljno.”
“Ljudi čeznu da budu dio zajednice”, dodao je. “I dok ljudi traže to, i načine da to ojačaju, to je ono što… ljudi koji su dio tih zajednica žele vidjeti kako se Crkva odražava unutarnje i vanjske.”
Što je Biskupska sinoda?
Produkt Drugog vatikanskog sabora, koji je trajao od 1962. do 1965., Biskupska sinoda je svojevrsni ‘savjetodavni’ odbor Pape. Također je imala duboko transformativni utjecaj na Katoličku crkvu; ažuriranje svoje liturgije, ukidanje latinskih misa i otvaranje institucije za veći ekumenski dijalog s drugim religijama.
Prelati iz cijelog svijeta sastaju se u Rimu svakih nekoliko godina, na skupštinama na kojima sudionici sastavljaju tekst koji se bavi pitanjima i izazovima koji utječu na Crkvu, i na kraju o njemu glasuju.
Ideja je potekla od jednog kardinala, Silvija Oddija, koji je 1959. predložio uspostavu “konzultativnog tijela” Crkve. Naposljetku ju je preuzeo papa Pavao VI., koji je 15. rujna 1965. uspostavio instituciju.
Od sastanka prve skupštine 1967., koja je raspravljala o temi “Očuvanje i jačanje katoličke vjere” – posebno gorućem pitanju u vrijeme hladnoratovskih podjela kada su se i sovjetski komunizam i rastuća seksualna revolucija smatrali prijetnjom globalnom Kršćanski svijet – bilo je 15 drugih sinoda, posljednja 2018.
Sinode su često dobivale optužbe da ne odražavaju reformatorski duh Drugoga vatikanskog sabora, da stvaraju jasnu podjelu između biskupa i katolika laika i da izbjegavaju baviti se kontroverznijim temama.
Kao odgovor na to, papa Franjo pokušao je reformirati instituciju, a 2021. pokrenuo je dvogodišnju fazu “slušanja” kako bi izmjerio što više odgovora iz župa diljem svijeta.
„Sinoda o sinodalnosti“: Što je ovoga puta novo?
S fokusom na “sinodalnost”, odnosno uključivanje u multilateralne dijaloge sa svim razinama i skupinama unutar globalne katoličke zajednice – ovogodišnji skup već se čini prilično drugačijim od svojih prethodnika i odražava desetljeće pokušaja pape Franje da udahne novi život u Vatikan.
Sam Papa opisao je sinodalnost kao “stil… zajednički hod” i “ono što Gospodin očekuje od Crkve trećeg tisućljeća”.
Možda je najveća promjena koju vidimo ove godine ta da će žene zapravo dobiti mjesto za stolom.
Po prvi put će ženama biti dopušteno sudjelovanje jer je Tajništvo Sinode odlučilo pozvati 70 nebiskupa, među kojima će biti otprilike 50 laika i mladih, koji će uživati puno pravo glasa.
Ali što je još važnije, ne vidi samo žene pozvane za stol, već drži uzde: konkretno, jedna francuska časna sestra, sestra Nathalie Becquart.
Imenovan od strane Franje za podtajnika Sinode, Becquart putuje svijetom kako bi širio poruku Sinode i poticao aktivnije uključivanje globalne katoličke zajednice.
Njezin savjet mlađim ženama, posebno onima koje žele krenuti njezinim stopama?
“Slušam”, ona rekao još u ožujku. “[Which] je više od pukog slušanja. To je lijepo slušanje, u kojem svatko ima nešto za naučiti.”
Uz internetsku anketu na koju su odgovorili i vjernici i nevjernici, ovo će biti najsudjelovanija i najinkluzivnija sinoda u Katoličkoj Crkvi do sada – “nije revolucija”, istaknuo je Tiskovni ured Svete Stolice još 19. travnja, “ali važna promjena”.
Ipak, baš kao što tigar ne mijenja svoje pruge, Crkva se također borila da promijeni svoje navike. Može li institucija još uvijek zaglibljena u bezbroj skandala, a koju je pokojni kardinal Carlo Maria Martini jednom slavno opisao kao “zaostalu 200 godina”, konačno riješiti brige svojih vjernika?
Čini se da je Sinoda 2023. svakako spremna da se izravno uhvati u koštac s problemima Katoličke crkve, iako su rezultati daleko od jasnih.
