Kredit za fotografiju: http://www.publicdomainpictures.net/view-image.php?image=26899
Nikada nisam imao jasan stav smiju li katolici slaviti Noć vještica. S jedne strane, većina zabava za Noć vještica na kojima sam bio bila je samo dobra, čista, sablasna zabava. Nadalje, imam opravdan razlog za proslavu Noći vještica: rođen sam na taj dan.
S druge strane, vidim zasluge u stajalištima da Noć vještica ima poveznice s demonskim, da zabave za Noć vještica mogu podići dječji prag tolerancije na zlo, te da je bolje posvetiti pozornost blagdanu Svih svetih.
Jedan od razloga zašto mi je teško odlučiti je li slavljenje Noći vještica dobra ideja za katolike jest to što postoje različiti načini na koje se to može učiniti. Postoje oni koji promatraju ono što ja nazivam “hard core” Halloween, čije aktivnosti za Noć vještica uključuju čitanje tarota, Ouija ploču i duh od stakla. Za druge je Noć vještica samo prilika za strašne priče, uz zabavu nošenja svih vrsta kostima i skupljanja slatkiša – a za one u sjevernim zemljama uživanje u jesenskom vremenu. I da, postoje oni koji radije slave Noć vještica maskiranim zabavama s temom svetaca.
Očito, niti jedan katolik ne bi trebao imati nikakve veze s “hard core” proslavom Noći vještica. Očito je i da su kostimirane zabave s temom svetaca izvrsna ideja, i to ne samo za djecu – ponekad se pitam kako bi ispala kostimirana zabava s temom svetaca za odrasle.
Što je s onima čije su proslave Noći vještica negdje između – ne “hard core”, ali ni na temu svetaca?
Vjerujem da u granicama koje je nametnula Katolička crkva – npr. zabrana pravog vračanja, proricanja sudbine, proricanja i drugih sličnih aktivnosti, te zabrana nepotrebnog izlaganja bliskim prilikama grijeha – pitanje o tome treba li prirediti zabavu za Noć vještica i kako to učiniti, ostaje na razboritoj prosudbi svakog pojedinog katolika, a posebno roditelja koji o tim pitanjima moraju odlučiti umjesto svoje djece. Osobno ne bih zahtijevao od roditelja da dovedu svoju djecu na zabavu s temom svetaca, ali u isto vrijeme poštujem roditelje koji ne misle da je tradicionalna zabava za Noć vještica dobra ideja. Na kraju krajeva, roditelji su najbolji suci sposobnosti svoje djece da razlikuju igru pretvaranja od stvarnosti, ranjivosti svoje djece na sablasnost Noći vještica, kao i koliko sablasnosti dopustiti. Tako, primjerice, pri planiranju dekoracija roditelji mogu odlučiti da su pamučne paučine, plastične palice i svjetiljke u redu, dok lažna krvava leševa nisu. U planiranju kostima svoje djece, roditelji mogu odlučiti dopustiti neke zastrašujuće kostime poput vampira i vještica, ali povući crtu na kostime đavola.
Ipak, ostaje pitanje: je li uopće prikladno da katolik uživa u sablasnosti Noći vještica? Oblačeći se u zastrašujuća bića, podižući kuće strave i zabavljajući se plašeći druge, ne veličamo li zlo čak i ako se zapravo ne bavimo mračnim umjetnostima?
Mislim da je za odgovor na ovo pitanje potrebno napraviti razliku između veličanja zla i pukog oponašanja. Također se moramo prisjetiti da je zlo stvarnost, a naše poricanje toga olakšava, a ne sprječava pobjedu zla.
Za neke bi Noć vještica mogla biti prilika za opasno miješanje sa zlom. Ali za druge bi to mogao biti i zdrav podsjetnik na duhovnu borbu koju vodimo cijeli život. Komotno i zgodno to zaboravimo, ali cijelu godinu, a ne samo 31. listopada, moramo se boriti protiv sila koje nas vuku u pakao. Potreban nam je podsjetnik da su te sile stvarne, da su strašne, ali da se u isto vrijeme možemo boriti i poraziti ih. Zapravo, svake godine 1. studenog odajemo počast pobjednicima.
Autor fotografije: http://imagegator.net/free-clip-art-for-all-saints-day/9
Svi sveti su svakako važniji od Noći vještica. Na blagdan Svih svetih odajemo počast onima koji su dobili svoje bitke protiv zla i prisjećamo se što nas čeka ako i mi dobijemo svoju. No, Noć vještica može nas podsjetiti protiv čega se moramo boriti ako želimo biti sveci. Na taj način, sablasnost Noći vještica ima svoju ulogu u našim životima katolika.
U međuvremenu, sve dok izbjegavaju grijeh i prakticiraju razboritost, nema razloga da katolici ne uživaju 31. listopada svake godine na način koji sami odaberu.
