Simpozij koji će se održati u Salzburgu krajem rujna ima za cilj razjasniti nesporazume, problematična tumačenja i negativne stereotipe o katoličkoj liturgiji. Konferencija koja će se održati u Obrazovnome centru St. Virgil u Salzburgu nosi naslov „Hvaljen budi, Bože Izraelov“ i fokusira se na „liturgiju, naviještanje i prenošenje vjere sa sviješću židovstva”, kako stoji u objavi na mrežnoj stranici Liturgijskoga instituta (ÖLI), www.liturgie.at. „Simpozij ima za cilj podići svijest o činjenici da je kršćanska liturgija uvijek slavlje sa sviješću židovstva, da Stari zavjet nije zastarjela negativna folija, nego svjedočanstvo povijesti Božjega spasenja sa svojim narodom.“
Simpozij će 29. rujna otvoriti biskup Manfred Scheuer zajedno s pomoćnim biskupom St. Pöltena Antonom Leichtfriedom, predstojnikom za liturgiju Biskupske konferencije Austrije. Među govornicima su P. Christian Rutishauser koji će izlagati na temu „Dijalog sa židovstvom: crkveni, liturgijski i duhovni učinci“, Alexander Deeg govorit će na temu „Hebrejska Biblija, trajni izbor Izraela i kršćansko bogoslužje. Razmišljanja o liturgijskim stavovima i hermeneutici“ te Harald Buchinger na temu „Uskrs između Popule meus i Israelitica Dignitas: Slavljenje povijesti spasenja pred licem Izraela“. Simpozij će zaokružiti radionice i panel rasprava. Willy Weisz, potpredsjednik Koordinacijskoga odbora za kršćansko-židovsku suradnju, također će pratiti Simpozij kao židovski promatrač i na kraju će iznijeti svoje gledište.
„Cilj Simpozija nije samo teološki ispravak, nego nova pomnost: u vjerskome odgoju, u propovijedima, u glazbi, u liturgijskome djelovanju. Sudionici bi trebali otkriti koliko kršćanstvo živi od svojih židovskih korijena – i kako ono postaje duhovno bogatije upravo s tim u vezi“, napisao je teolog i govornik ÖLI-ja Christoph Freilinger, u članku za Kooperativno uredništvo austrijske Crkve.
Važno je probiti se kroz „problematične obrasce tumačenja, poput stereotipnoga negativnog crteža“. Kad na Vazmenome bdijenju utihne Hvalospjev uskrsnoj svijeći, vjernici gase svijeće i sjedaju. Zatim slijede tri do sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja. U mnogim župnim crkvama povezana svjetlosna simbolika koristi se atmosferično, ali netočno, kaže Freilinger. Ako se čitanja iz Staroga zavjeta čitaju u tami i svjetlu svijeća, a tekstovi iz Novoga zavjeta se čitaju u jarko osvijetljenoj crkvi, onda to upućuje na drugačiju procjenu svetih spisa. No, „Stari zavjet nije prevladana suprotnost Novomu zavjetu, već prije sastavnica povijesti spasenja.“
Cilj Simpozija je poduzimanje koraka prema liturgiji „koja se slavi sa sviješću o svojim židovskim korijenima – kritična prema iskrivljavanju, otvorena duhovnim dubinama i pažljiva prema trajnomu pozivu Izraela“, rekao je Freilinger. Detaljne informacije i prijave dostupne su na mrežnoj stranici www.liturgie.at.
(kta)
