Apostolski nuncij u Siriji kaže kako se nada da će ratom razorena nacija “krenuti prema pomirenju” i barem “nekom prosperitetu” pod demokratskom vladavinom, nakon svrgavanja bivšeg sirijskog predsjednika Bashara Assada u munjevitoj ofenzivi pobunjeničkih skupina.
Kardinal Mario Zenari razgovarao je s Vatican News nekoliko sati nakon što su pobunjenici ušli u glavni grad Damask, za koji je Assad navodno pobjegao negdje 8. prosinca, nakon što je bio odsutan iz javnosti tijekom većine dvotjedne kampanje pobunjenika. Assad i njegova obitelj sada su u Moskvi i tamo su dobili azil, prema državnim medijima u Rusiji, ključnom podupiratelju Assadovog režima.
Zenari je za Vatican News rekao da nije mogao spavati usred “konstantne pucnjave” u Damasku, ali je primijetio da je “pucnjava na ulicama” bila “slavljenička” usred zapanjujuće tranzicije vlasti koja se dogodila bez krvave borbe za glavni grad.
Sirijski premijer Mohammad Ghazi al-Jalali rekao je u snimljenoj video poruci objavljenoj 8. prosinca da je “spreman surađivati s bilo kojim vodstvom koje izabere narod i pružiti svu moguću potporu kako bi se osigurala glatka i sustavna tranzicija vladinih zadataka, i očuvanje državnih objekata.”
Pobunjenička ofenziva okončala je pet desetljeća dugu vladavinu obitelji Assad, koju su obilježili nasilna represija i brutalno slamanje neistomišljenika. Tijekom svoja tri desetljeća na vlasti, Assadov otac Hafez uspostavio je gospodarstvo u sovjetskom stilu i ugušio opoziciju. Početne nade da će se Bashar Assad — koji je preuzeo vlast 2000. nakon očeve smrti — pokazati umjerenijim ugasile su se kada se Assad okrenuo dugogodišnjim obiteljskim saveznicima kako bi uspostavio sve autoritarniju vladavinu.
Kada su prodemokratski prosvjedi izazvali građanski rat 2011., Assad je odgovorio brutalnom silom koja je na kraju dovela do više od 500.000 ubijenih i nebrojenih zločina obilježenih pritvaranjima, mučenjima i pogubljenjima, što je navelo Ujedinjene narode da sazovu neovisno međunarodno istražno povjerenstvo o Siriji.
Od 2024. godine 16,7 milijuna Sirijaca treba humanitarnu pomoć. Više od polovice od 23 milijuna prijeratnog stanovništva Sirije je raseljeno, s 5,2 milijuna izbjeglica i 6,8 milijuna interno raseljenih osoba, prema UNHCR-u, UN-ovoj agenciji za izbjeglice.
“Sada je put pred nama strm”, rekao je Zenari za Vatican News, ističući da su “oni koji su preuzeli vlast obećali poštivati sve i izgraditi novu Siriju”.
Brojne lokalne, regionalne i međunarodne strane sudjelovale su u dugotrajnom sirijskom sukobu, uključujući neke u savezu s islamskim ekstremistima. Hayat Tahrir al-Sham (“Organizacija za oslobođenje Levanta”), koja je predvodila pobunjeničke snage, isprva je bila povezana s Islamskom državom i al-Qaidom, ali se ponovno uspostavila 2016. pod sadašnjim imenom dok se pokušavala odmaknuti od ekstremista korijenje. SAD još uvijek HTS označava stranom terorističkom organizacijom.
Čelnik HTS-a Abu Mohammad al-Golani rekao je za The New York Times u intervjuu objavljenom 6. prosinca, “Naš cilj je osloboditi Siriju od ovog opresivnog režima.”
Golani je nastojao uvjeriti malu sirijsku kršćansku populaciju – koncentriranu u Aleppu, a trenutno se procjenjuje na oko 30.000, što je pad od nekih 200.000 na početku građanskog rata – da će njegove snage “osigurati vašu zaštitu i zaštititi vašu imovinu”.
“Alep je oduvijek bio mjesto susreta civilizacija i kultura, a to će i ostati, s dugom poviješću kulturne i vjerske raznolikosti”, rekao je u izjavi objavljenoj na platformi za razmjenu poruka Telegram.
Agencija France Presse izvijestila je da je armenski katolički nadbiskup Boutros Marayati iz Alepa rekao vjernicima tijekom nedavne tamošnje božanske liturgije: “Ne bojte se, draga braćo. Dobili smo jamstva sa svih strana. Nastavite živjeti normalno i sve će ostati kao prije, čak i bolje. “
“Pobunjenici su se sastali s biskupima u Alepu odmah nakon pobjede, uvjeravajući ih da će poštovati različite vjerske denominacije i kršćane”, rekao je Zenari za Vatican News. “Nadamo se da će održati ovo obećanje i krenuti prema pomirenju.”
“Što se tiče situacije kršćana diljem Sirije, bili smo u kontaktu s mnogim našim partnerima, a sve dobivene informacije govore da su pobunjenici poslali mnoge poruke svim manjinama kako bi ih uvjerili da je cilj predati Assadov režim i ne (tražiti) osvetu od bilo koga,” rekao je Michel Constantin, regionalni direktor Katoličke udruge za dobrobit Bliskog istoka – Papinske misije u Libanonu i Siriji, za OSV News u e-poštom od 8. prosinca.
CNEWA, koju je 1926. godine osnovao papa Pio XI. za potporu istočnim crkvama, upravlja Papinskom misijom koju je 1949. godine kao Papinsku misiju za Palestinu utemeljio papa Pio XII. za brigu o palestinskim izbjeglicama. Mandat misije, koja je kasnije stavljena pod vodstvo CNEWA-e, produžilo je nekoliko papa kako bi skrbila za sve one koji su pogođeni ratom i siromaštvom na Bliskom istoku.
Constantin je u svojoj e-pošti rekao da “nakon gotovo 10 dana okupacije (u) Alepu, sve dolazne informacije od naših kršćanskih partnera govore da do sada nitko nije dirao nijednu kršćansku kuću, crkvu ili instituciju.”
Napomenuo je da će nam “trebati više vremena da shvatimo kako će se provesti prijenos vlasti i kako će se razvijati politički proces”, posebice s obzirom na broj frakcija i njihovih međunarodnih podupiratelja — čiji se interesi preklapaju i sukobljavaju — koji su uključeni .
“Na društvenoj razini čini se da su pobunjenici dobro organizirani, ali naravno mnoge poteškoće ostaju veliki izazov za stanovnike i stanovništvo”, rekao je Constantin.
Istaknuo je da su cijene naglo porasle jer je “valuta promijenjena” sa sirijske funte na tursku liru ili američki dolar, dok “većina ljudi” ima samo sirijsku valutu.
Zenari je za Vatican News rekao da se “osim pomirenja, nadamo da će Sirija također pronaći blagostanje jer su ljudi dosegli svoj limit”, a ljudi “ne mogu preživjeti u zemlji kakva je postala”.
Također je izrazio nadu da će međunarodna zajednica pomoći naciji u njezinoj zadaći ponovne izgradnje kao “nove Sirije utemeljene na demokratskim načelima”. Kao primjer je naveo “ukidanje sankcija, jer su one teret koji pritišće siromašne”.
Dok je Sirija na raskrižju, “nadamo se da bi se vrata nade mogla otvoriti jer ono čemu smo svjedočili je nada koja umire – ili je već mrtva”, rekao je Zenari za Vatican News. “Sada se nadamo da, uz pomoć međunarodne zajednice i dobre volje svih Sirijaca, može započeti put prema pomirenju, obnovi i minimalnom prosperitetu za sve ljude.”
