Proslavljena svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata

Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, predvodio je u subotu 31. svibnja 2025. godine misno slavlje svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata na trgu ispred zagrebačke katedrale, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Na početku misnoga slavlja pozdrav je uputio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, istaknuvši: “Pozivam vas da u ozračju molitve i zahvalnosti ovu večer ne promatramo kao puki nastavak običaja, nego kao svečani trenutak duhovne sabranosti u Svetoj jubilejskoj godini nade i povijesnoga pamćenja.” Spomenuo se brojnih obljetnica u 2025. godini, poput 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora, 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava te Prvog splitskog crkvenog sabora, 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata.

“U duhu zahvalnosti i odgovornosti pristupimo proslavi Majke Božje od Kamenitih vrata. U njezinu majčinskom pogledu pronađimo mir, u njezinu zagovoru utjehu, a u njezinu primjeru nadahnuće za nova djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu”, poručio je nadbiskup Kutleša i najavio kako “prožeti radošću i zahvalnošću ovogodišnju proslavu Božića možemo očekivati unutar obnovljenih prostora [katedrale] kada ćemo moći vratiti i relikvije bl. Alojzija Stepinca na mjesto koje mu pripada, u njegovu katedralu. Stepinčeva trajna prisutnost u srcu Zagreba simbol je vjernosti, trpljenja i nade, a njegov povratak u obnovljeni dom neka bude i znak naše unutarnje obnove.”

Pozdravljajući predvoditelja slavlja kardinala Bozanića, nadbiskup Kutleša naglasio je: “U ovoj prigodi želim Vam uime svih okupljenih, kao i u svoje osobno ime, čestitati Vaš zlatni svećenički jubilej – 50 godina vjernog služenja Gospodinu. (…) Vaše služenje ostaje trajno upisano u duhovnu baštinu ovoga grada i naše Nadbiskupije. Neka Vas Gospodin, po zagovoru Presvete Bogorodice, obilno nagradi za sva Vaša nastojanja i u godinama koje su pred Vama podari snagu tijela, mir srca i radost duše.”

Nadbiskup Kutleša u znak zahvalnosti darovao je kardinalu Bozaniću lik Majke Božje od Kamenitih vrata.

Kardinal Bozanić zahvalio je nadbiskupu Kutleši na pozivu da predvodi ovo misno slavlje. Dodao je kako toga dana slave Mariju, te da je upravo pobožnošću prema Blaženoj Djevici Mariji, posebno osobnom, došao do svećeništva. “Kad mi je bilo teško, ona je bila ta koja mi je pomogla i njoj zahvaljujem za svećeništvo”, kazao je kardinal Bozanić.

U homiliji je naglasio je kako je radostan “što smo ovdje u ovom lijepom zajedništvu pogleda, molitava i vapaja upravljenih prema dragom Liku Majke Božje od Kamenitih vrata, slaveći svetkovinu naše Zaštitnice i Čuvarice grada Zagreba. Upravo na današnji dan, 31. svibnja 1991. godine, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, tadašnji zagrebački nadbiskup, u svečanoj Euharistiji, slavljenoj na trgu podno južnog portala drevne crkve sv. Marka, u prisutnosti mnoštva pobožnih vjernika te najviših predstavnika hrvatskoga glavnog grada Zagreba, izvršio je vjernički čin kojim je Majku Božju s naslovom „od Kamenitih vrata“ proglasio Zaštitnicom i Čuvaricom našega Grada.”

“Majka Božja od Kamenitih vrata ima osobitu draž i privlačnost”, podsjetio je kardinal Josip i nastavio: “Već i sam naziv Majka Božja od Kamenitih vrata govori o vratima. A vrata znače: ulazak i izlazak, odlazak i povratak, susret i rastanak. To je svetište na prolazu i uvijek otvoreno i po danu i po noći. Živo je tijekom cijele godine, po lijepom i ružnom vremenu. Uvijek netko prolazi, zastaje, moli, pali svijeću… Nema dana ni sata da se ljudi ne zaustave pred čudotvornom slikom. Tu nema mnoštva hodočasnika, ali molitva je uvijek prisutna. Prolaze djeca, mladi i starije osobe, žene i muškarci, radnici i službenici, učitelji i đaci, bolesni i zdravi… Ostavljaju svoj zaufani znak: misao, molitvu, vapaj, svijeću. Kamenitim vratima rado navraćaju đaci i studenti. Stoga je otac Bonaventura Duda znao reći da bi se Gospa od Kamenitih vrata mogla nazvati i Majka Božja Studentska. A naše Sestre milosrdnice, revne čuvarice svetišta, znaju mnoge sudbine i mnoga uslišanja.”

Kardinal Bozanić istaknuo je kako se Zagreb smije prepoznati i zvati ‘Marijinim gradom’: “Danas po trideset i peti put, to će reći trideset i pet godina ovu svetkovinu slavimo zazivajući Majku Božju od Kamenitih vrata kao Zaštitnicu grada Zagreba. To je slavlje bilo uključeno u pripravu vanjske proslave jubileja 1994. godine, to jest crkvene proslave 900. obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije i prvog poznatog pisanog spomena imena Zagreba. Priprava je bila ispunjena molitvenim, pokorničkim i obnoviteljskim sadržajem s nakanama za obraćenje i mir u našoj Domovini. Stoga smijemo reći da je ta odluka niknula ne samo iz suočavanja s tada (1991.) započetim ratom protiv Hrvatske nego poglavito iz iznimno dubokoga prožimanja Zagreba i prisutnosti Blažene Djevice Marije u njemu. Kao što je to vidljivo u nekim drugim europskim gradovima, i mi svoj Zagreb smijemo prepoznati i zvati ‘Marijinim gradom’ (‘Civitas Mariae’).”

Dodao je kako “smijemo ustvrditi da je hrvatska kršćanska pobožnost izrazito marijanska i da je Zagreb marijanski grad! U vremenu kada se s raznih strana propituju sastavnice identiteta ukorijenjenih u prošlosti i pokušavaju uspostaviti i oblikovati nove, razvidni su odmaci od nosivih uporišta koja ne bi smjela biti zanemarena. Redovito zajednice ljudi, države, gradovi i mjesta na svojim grbovima i stjegovima ističu znakovne sažetke onoga što ih obilježava, po čemu jesu ili žele biti prepoznatljivi. (…) Meni je drago zagrebački grb razmatrati u svjetlu kršćanskoga otajstva s marijanskim karakteristikama. Svaka sastavnica grba poveziva je s Marijom, štoviše s Majkom Božjom od Kamenitih vrata. Najveći dio grba zauzima prikaz utvrđenoga grada kojemu su u središtu otvorena vrata i to – zlatna vrata. Grad koji pokazuje ljepotu staroga i novoga, koji je i utočište i obrana, i riznica i sigurnost. U Zagrebu je najjasnija slika takvoga grada ostala vidljivom upravo na Kamenitim vratima koja su otvorena i iz kojih u tami žari svjetlo zlatne prisutnosti Bogorodice s Djetetom u naručju, a u kršćanskoj simbolici boja neba je upravo zlatna.”

Na kraju homilije kardinal Bozanić podsjetio je na povezanost papa u posljednjim desetljećima s likom Majke Božje od Kamenitih vrata. Kazao je kako su i riječi pape Lava XIV. u homiliji na početku njegove petrovske službe pune marijanske duhovnosti, noseći u sebi sadržaje koje vrijedi ponoviti i pamtiti: “Želimo reći svijetu, s poniznošću i radošću: gledajte Krista! Približite mu se! Prihvatite njegovu Riječ koja prosvjetljuje i tješi! Čujte njegov poziv na ljubav kako bismo postali njegova jedinstvena obitelj: u jednome Kristu – jedno smo. To je put kojim trebamo ići zajedno, međusobno, ali i s drugim kršćanskim Crkvama, s onima koji slijede druge religije, s onima koji traže Boga, sa svim ženama i muškarcima dobre volje – kako bismo zajedno izgradili novi svijet u kojem kraljuje mir.”

Kardinal Bozanić poručio je kako su riječi pape Lava ispunjene “duhom poniznosti i radosti, takve su kao da ih čujemo iz Marijina srca i usta: ‘Što god vam rekne učinite!’ (Iv 2, 5), rekla je Marija. A Lav XIV.: ‘Gledajte Krista! Približite mu se! Prihvatite njegovu Riječ! Čujte njegov poziv na ljubav!’ Sve to da bismo bili zajedno s Kristom. I opet se korisno sjetiti da smo ovdje u Zagrebu svoje susrete s papom Benediktom XVI. stavili upravo pod taj slogan: ‘Zajedno u Kristu!’, onaj sažetak koji sada papa Lav stavlja pred cijelu Crkvu i svijet. Potrebni su nam ti sažetci na koje se lakše vraćamo, koji prosvjetljuju i tješe, baš kao i ovaj večerašnji susret koji ohrabruje, jača i pomaže iznova promatrati i biti dionicima Crkve, žive i Kristove, dionicima našega crkvenoga zajedništva i našega Zagreba. Draga braćo i sestre, dragi Zagrepčani i hodočasnici, hodajmo s Marijom koja je svijetu rodila Spasitelja, da bismo bili i ostali hodočasnici nade koja ne postiđuje.”

Na misnom slavlju koncelebrirali su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, riječki nadbiskup Mate Uzinić, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, šibenski biskup Tomislav Rogić, varaždinski biskup Bože Radoš, križevački vladika Milan Stipić, požeški biskup Ivo Martinović, gospićko-senjski biskup Marko Medo, požeški biskup u miru Antun Škvorčević, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, redovnički provincijali te brojni okupljeni svećenici.

Nazočili su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te predstavnici državnih i gradskih vlasti.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Koralisti zagrebačke katedrale, Zagrebački katedralni mješoviti zbor te mješoviti zbor župe Duha Svetoga na zagrebačkom Jarunu pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju prof. Nevena Kraljića i Brass kvinteta studenata Muzičke akademije.

(kta)