Župa Ključ svečano je proslavila vanjskom proslavom svoj naslov – Rođenje Blažene Djevice Marije ili Malu Gospu u subotu 6. rujna 2025. Tim povodom, u svojoj danas gotovo potpuno raseljenoj župi, okupio se u posljednjih petnaestak godina najveći broj Ključana i njihovih gostiju, izvijestila je Tiskovna agencija Banjolučke biskupije.
Svetoj misi prethodila je svečana procesija svećenika i okupljenog Božjeg puka oko crkve za zavjetnom svijećom i kipom Majke Božje, koje su za tu prigodu darovali raseljeni Ključani u Republici Hrvatskoj. Misnom slavlju predsjedao je banjolučki dekan i župnik preč. Žarko Vladislav Ošap u zajedništvu sa župnikom iz Budžaka vlč. Zlatkom Matićem i domaćinom upraviteljem župe Ključ don Davorom Klečinom. Nekolicina mladih molitvene zajednice „Nanovo rođeni“ iz zagrebačke župe Botinec animirali su misno slavlje pjevanjem i ministriranjem.
U propovijedi preč. Ošap je potaknuo vjernike da u svom životu nasljeduju primjer Bl. Djevice Marije u poslušnosti Božjoj volji i predanju Bogu. Također ih je potaknuo na življenje triju ulivenih kreposti: vjere, koju će potvrđivati u svojoj molitvi i osobnom odnosu s Bogom; nade, koju će svjedočiti radošću življenja i ljubavi, koju će svjedočiti vjerničkim djelima prema svojim bližnjima i svim ljudima. Zahvalio je na njihovom svjedočanstvu vjere koje su pokazali i u najtežim trenucima života kada su tijekom rata mnogi od njih bili izloženi strašnim progonima i torturama, te na svjedočanstvu nade što pokazuju dolaskom u rodni kraj. „Mogu nam uništiti naše domove i crkve, mogu nam pobiti naše najmilije, mogu nas protjerati iz našeg zavičaja, ali ne mogu ubiti dušu ovog naroda, a to vi pokazujete današnjim dolaskom ovdje u tolikom broju“, propovjednikove su riječi koje su se najviše urezale u sjećanje svih nazočnih u crkvi.
Na koncu misnog slavlja župnik Klečina zahvalio je najprije onom malom stadu ključke župe koje živim održava plamen bivstvovanja Hrvata katolika u Ključu, a potom i puno većem stadu raseljenih Ključana koji ne zaboravljaju svoj rodni kraj te povremenim dolascima u Ključ čuvaju sjećanje na pokojne pretke i doprinose životu rodne župe. Vjernicima je prenio pozdrave banjolučkog biskupa Željka Majića i umirovljenog biskupa Franje Komarice. Izrazio je radost što su vjernici na ovogodišnju proslavu Male Gospe doveli u Ključ brojnu djecu i mlade. Izvijestio je vjernike i o graditeljskim aktivnostima u župi, posebice na dovršetku obnove župne crkve, te na dugo očekivanom početku obnove župne kuće, čija je prva faza dovršena obnovom podrumskih prostorija u kojima je smješten župni ured sa sanitarnim čvorom, što je urađeno zahvaljujući financijskoj pomoći Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice i Vlade Unsko-sanske županije. Najavio je i skoro postavljanje fasade na crkvi za što su već osigurana sredstva od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Nakon svete mise u kripti crkve uslijedilo je predstavljanje dvije knjige (žrtvoslova) Ključanina prof. Alojza Buljana, predsjednika Matice hrvatske u Novskoj – „Hrvatske žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća te rata 1992.-1995. na području Sreza/Kotara Ključ i Kljevaca“, te drugo prošireno izdanje te knjige naslova „Hrvatske žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća te rata 1992.-1995. s područja Gornjeg Posanja (župe Ključ, Sanski Most, Sasina i Stratinska) i njihovi potomci i žrtve Domovinskog rata u Hrvatskoj“.
Na temelju tog žrtvoslova izrađen je na dva panela popis žrtava župe Ključ iz posljednja dva rata, što je prezentirao Mato Modrić, umirovljeni pukovnik HV-a iz Nove Gradiške, te naglasio da će paneli biti postavljeni u kripti crkve, a služit će i kao polazište za izgradnju budućeg spomen-obilježja žrtvama u dvorištu crkve. Također je istaknuo da su ovi žrtvoslovi na panelima izrađeni u povodu godišnjica svršetka dva posljednja rata koji su ostavili strašne posljedice po život župe Ključ – 80. godišnjice svršetka Drugoga svjetskog rata i 30. godišnjice svršetka Domovinskog rata.
Nazočne su toplim riječima pozdravili i načelnik općine Ključ Jasmin Musić te generalni konzul RH u Banjoj Luci Zoran Piličić. Potom je načelnik općine, zajedno s predstavnicima logoraša Ključa, pred panele sa žrtvoslovom položio vijenac i pomolio se za žrtve po islamskom običaju.
Nakon bratske okrjepe uslijedio je odlazak na dva lokaliteta Lanište I i II gdje je u posljednja dva rata u dvije masovne grobnice bačeno nekoliko stotina ubijenih Hrvata i Bošnjaka iz Ključa i okolice, te je tamo župnik Klečina izmolio molitvu odrješenja za sve žrtve iz tih masovnih grobnica.
U poslijepodnevnim satima produkcijska ekipa zajednice „Nanovo rođeni“ snimala je potresna svjedočanstva ključkih Hrvata iz posljednjeg rata što će biti sastavni dio filma koji ova ekipa snima o stradanju Hrvata u dolini Sane (općine Prijedor, Sanski Most i Ključ), tj. šire prijedorske regije, a što je opet sastavni dio šireg projekta o snimanju digitalnog žrtvoslova hrvatskog naroda u BiH u Domovinskom ratu.
Župa Ključ je pred sam početak Drugog svjetskog rata imalo oko 1500 vjernika, ali je uslijed stradanja i progona u ratu i poraću (ubijeno između 150 i 200 katolika), svršetak rata u Ključu dočekalo njih par stotina. Pred ratna stradanja 90-ih godina prošlog stoljeća u Ključu je živjelo 300 Hrvata katolika, ali su i u posljednjem ratu doživjeli velika stradanja i progone (ubijeno i poginulo 20-ak vjernika), od čega se do danas župa Ključ nije oporavila. U Ključu danas stalno živi samo pet Hrvata katolika, ali je puno veći broj onih koji povremeno dolaze u Ključ obilazeći svoja groblja, kuće i imanja.
Župnu crkvu su srpske snage najprije zapalile početkom 1993., a nedugo zatim miniranjem u potpunosti srušile i uklonile ostatke srušene crkve s temeljima. Nova crkva je izgrađena na istom mjestu početkom 2000-tih. (kta)
