Dubrovačka biskupija organizira hodočašće u Albaniju i na Kosovo u prigodi beatifikacije sluge Božjega fra Alojzija Palića koja će biti tijekom euharistijskog slavlja u 10 sati u skadarskoj katedrali u subotu 16. studenog. Svečanost će predvoditi prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro.
Na hodočašće se kreće u petak 15. studenog u 6 sati ujutro nakon hodočasničkog blagoslova u Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa u Dubrovniku, a povratak je u nedjelju u kasnim noćnim satima. U petak će sudionici hodočašća boraviti u Skadru i posjetiti Lješ gdje će slaviti misu u franjevačkoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u kojoj se nalazi grob bl. fra Serafina Kodića Glasnovića. U subotu će nakon sudjelovanja na beatifikaciji posjetiti Prištinu, dok će nedjeljnu zahvalnu euharistiju slaviti u župnoj crkvi sv. Nikole u Janjevu.
Duhovno vodstvo hodočašća povjereno je mons. Ivici Pervanu, generalnom vikaru Dubrovačke biskupije, a prijave idu preko Divine Dubrovnik Travela.
Sluga Božji fra Alojzije Palić, koji će u subotu 16. studenog biti proglašen blaženikom Katoličke Crkve, hrvatski je svećenik s Kosova, franjevac i mučenik koji je ubijen u vrijeme Prvog balkanskog rata jer se suprotstavio prisilnom pokrštavanju muslimana od strane pravoslavnih. Umro je s 35 godina života, 17 godina redovništva i 10 godina svećeništva.
Rođen je 14. travnja 1878. u Janjevu kao Matej, sin Tome Palića i Pauline rođene Đurić. U franjevački red stupio je 23. rujna 1896. i dobio redovničko ime Alojzije. Studij filozofije završio je u Skadru (sjeverozapadna Albanija), a teološki studij u talijanskim gradovima Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901. godine, a za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. u Parmi. Nakon završetka studija vratio se u zavičaj.
Djelovao je kao župnik, od 1907. u Bazu (sjeverna Albanija) i Đakovici (albanski Gjakova, zapadno Kosovo), a od 1911. do 1913. u Peći (Peja) i Glođanama (Gllogjan). U vrijeme njegovog stradanja bjesnio je Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) koji je bio vođen radi podjele europskog dijela oslabljenog Osmanskog Carstva. S jedne strane bili su Srbija, Bugarska, Grčka i Crna Gora okupljeni u balkanski savez, a na drugoj Osmansko carstvo (Turska). Velike europske sile su također branile svoje interese. U vrijeme bitaka i primirja učinjeni su brojni zločini. Kao župnik u Glođanama fra Alojzije Palić (albanski Luigj Paliqi) suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima, od strane pravoslavaca. Zbog toga je uhićen za vrijeme obavljanja uskrsne ispovijedi na katoličkom groblju. Prvo su ga odveli u Peć, a potom je nekoliko dana proveo u zatvoru u Đakovici. Tamo su ga tukli i mučili. Kad se vraćao u svoju župu, crnogorski vojnici zaustavili su ga 7. ožujka 1913. na putu, blizu sela Janosh. Tražili su od njega da se odrekne svoje katoličke vjere i franjevačkog reda te da prijeđe na pravoslavlje. Kad je on to odbio, skinuli su s njega franjevački habit i ustrijelili ga s pet puščanih hitaca. Vjernost Kristu Gospodinu i njegovoj Crkvi potvrdio je svojom mučeničkom krvlju. Tijelo mu je odmah pokopano na istom mjestu. Nakon nekoliko tjedana pronađeno je njegovo neraspadnuto tijelo i preneseno u crkvu u Zjum (Zym, jugozapadno Kosovo).
Postupak za beatifikaciju fra Alojzija Palića započeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002. godine, zajedno s 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri, u razdoblju od 1913. do 1974. O životu fra Alojzija Palića snimljen je 2016. dokumentarni film „Svete vjere mučenici: hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ redatelja i scenarista Bože Vodopije. Dva kosovska Hrvata, svećenici fra Serafin Kodić Glasnović iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, proglašeni su blaženima 5. studenoga 2016. u Skadru.
