Usred najgore sigurnosne krize na Haitiju u nekoliko godina — one koja je bila posebno teška za članove crkve — premijer Ariel Henry podnio je ostavku nakon tjedana sve većeg kaosa u toj karipskoj zemlji.
Odluka je uslijedila nakon što je eskalacija nasilja učinila svakodnevni život na Haitiju gotovo nemogućim, s najmanje 80% glavnog grada Port-au-Princea u rukama bandi i više od 300.000 raseljenih građana.
Henry je u video obraćanju krajem 11. ožujka rekao da će njegova vlada napustiti vlast nakon uspostave prijelaznog vijeća. “Haiti treba mir. Haiti treba stabilnost”, rekao je.
Haiti stoji na rubu građanskog rata, prema nadbiskupu Maxu Leroyu Mésidoru iz Port-au-Princea, predsjedniku haićanske biskupske konferencije.
Mésidor je prenio Papinskoj dobrotvornoj udruzi Pomoć Crkvi u nevolji da naoružane bande djeluju alarmantno organizirano, nadjačavajući napore snaga reda. To je ozbiljno ometalo dobrotvorne aktivnosti crkve, pogoršavajući strašnu situaciju, rekao je prelat.
Kriminalne skupine koordinirale su napade na policijske postaje i tijekom proteklih tjedana uspjele su osloboditi više od 3000 zatvorenika iz kaznene ustanove, uključujući ubojice i otmičare. Neki gospodari bandi, uključujući bivšeg policajca i najstrašnijeg vođu bandi Jimmyja “Roštilja” Cheriziera, koji je na čelu saveza od devet bendova poznatih kao G9, potvrdili su da je njihov cilj bio isprovocirati premijerovu ostavku.
Henry je preuzeo dužnost nakon što je predsjednik Jovenel Moïse ubijen u srpnju 2021. Bande od tada brzo rastu i šire svoj doseg u društvu na Haitiju, pridonoseći ionako kaotičnoj situaciji u najsiromašnijoj zemlji sjevernoameričkog kontinenta.
Crkva je pokušavala pomoći siromašnima, s nekoliko socijalnih programa u radničkim četvrtima. Ali nasilje je onemogućilo mnoge misionare da nastave. Na primjer, 2023. brazilska međukongregacijska misija osnovana prije 13 godina morala je biti zatvorena nakon što su naoružani ljudi upali u njezino sjedište.
Katolički misionari bili su među glavnim metama otmičara, što je izazvalo strah među haićanskim klerom.
2024. već je velik broj svećenika i sestara kidnapiran. Članovi bande tvrde da će crkva i katoličke organizacije općenito platiti otkupninu za otete misionare, pa su oni postali omiljene mete za otmice.
Najnovije otmice uključuju otmicu šest časnih sestara u siječnju, koje su puštene nakon pet dana, ali je ubijen vozač autobusa u kojem su bile kada su odvedene. Dana 23. veljače, grupu od šest članova Kongregacije Braće Presvetog Srca odveli su naoružani ljudi zajedno s učiteljicom dok su išli u školu Ivana XXIII., gdje rade; školu vode njihovi džemati. Dana 5. ožujka tri redovnice, članice sestara svetog Josipa iz Clunyja, kidnapirane su u sirotištu koje su vodile. Institucija se nalazi u području kojim dominira banda pod imenom 400 Mawozo.
Tri sestre puštene su sutradan i sada su na sigurnom kod kuće. Među šestero braće Presvetog Srca, četvorica su oslobođena, osim učitelja laika, navodi se u priopćenju koje je kongregacija objavila 10. ožujka.
“Dva brata ostaju u zatočeništvu. Pregovaramo s kriminalcima”, rekao je otac Gilbert Peltrop, glavni tajnik Konferencije redovnika Haitija, za OSV News.
Peltrop je rekao da su tri sestre svetog Josipa iz Clunyja puštene bez otkupnine. Bande obično traže velike svote novca u zamjenu za otete žrtve, nešto što zahtijeva duže pregovore dok se ne dogovore isplativiji iznosi.
Prema salezijanskom ocu Morachelu Bonhommeu, koji vodi Konferenciju redovnika Haitija, trenutni scenarij za svećenike u zemlji je izuzetno težak.
“Pokušavamo biti oprezni, ali nastavljamo biti prisutni. Imamo misiju koju moramo ispuniti. Naša misija je pratiti siromašne, beskućnike, najpotrebitije u društvu, čak i kada je to teško učiniti”, rekao je Bonhomme za OSV News .
Nekoliko analitičara, uključujući članove crkve, potvrđuje da je međunarodna pomoć obavezna za rješavanje trenutne krize na Haitiju.
Ujedinjeni narodi odlučili su poslati multinacionalnu sigurnosnu potporu u zemlju. Mirovne snage predvodit će Kenija, koja je pristala rasporediti 1000 policajaca. No ta se mjera dovodi u pitanje u kenijskom pravosudnom sustavu i još nije jasno hoće li afrička država moći voditi misiju.
Dana 7. ožujka Latinoamerička crkvena mreža Pravda i mir objavila je dokument u kojem zahtijeva “međunarodne vlasti i globalnu zajednicu da ne ostanu ravnodušni prema patnjama najsiromašnijih i najslabijih među dragim haićanskim ljudima”. U pismu se traži “hitna intervencija međunarodnih mirovnih snaga”.
“Čvrsto vjerujemo u demokratski način kao vjerodostojnu manifestaciju volje naroda za postizanjem pravde i mira u svim nacijama Latinske Amerike i Kariba, a posebno na Haitiju. Također vjerujemo u potrebu za legitimnom i aktivnom političkom vlašću “, stoji u deklaraciji, dodajući da će se njeni potpisnici moliti za “plodove dijaloga, pomirenja i mira na Haitiju”.
Američki prelati pozvali su na molitve za Haiti, uključujući biskupa Roberta J. Brennana iz Brooklyna, New York, koji je pozvao vjernike biskupije da mu se pridruže u molitvi za karipsku naciju na večernjoj misi 18. ožujka u crkvi Svetih nevinih u Flatbushu. Crkva je tog dana postaja Biskupijskog korizmenog hodočašća.
“Molite se za mir na Haitiju i mirno rješenje ove političke krize dok smo solidarni s tolikim ovdje u Brooklynu i Queensu koji su zabrinuti za svoje voljene na Haitiju”, rekao je Brennan.